Njemačka od 2026. godine uvodi važne promjene u obračunu mirovina koje će pogoditi sve zaposlene, osobito one s nižim primanjima. Mirovinski bodovi, koji su temelj cijelog njemačkog sustava mirovinskog osiguranja, postaju “skuplji”, piše Fenix Magazin. Drugim riječima, radnici će za isti broj bodova morati zarađivati više nego dosad, što znači da će mnogi u budućnosti primati manju mirovinu ako im plaća ne poraste.

Što su mirovinski bodovi i zašto su važni?

Visina njemačke mirovine ovisi o broju mirovinskih bodova koje osiguranik prikupi tijekom radnog vijeka. Svaki bod predstavlja omjer vaše godišnje zarade i prosječne zarade u Njemačkoj u istoj godini. Ako netko ima plaću jednaku državnom prosjeku, dobiva jedan bod. Ako zarađuje više, dobiva proporcionalno više bodova, a ako zarađuje manje, prikupi ih manje.

Ti se bodovi na kraju zbrajaju i množe s vrijednošću mirovinskog boda koja se svake godine mijenja. Rezultat tog izračuna određuje visinu vaše mirovine. Upravo zato povećanje praga za stjecanje jednog boda ima veliki utjecaj na buduće primanje milijuna ljudi.

Od 2026. potreban veći iznos za isti bod

Njemačka savezna vlada odlučila je od 2026. godine podići prag za stjecanje punog mirovinskog boda. Do sada je za jedan puni bod bilo potrebno ostvariti godišnju bruto plaću od 50.493 eura, a taj će se iznos povećati na 51.944 eura. To znači da će radnik trebati zarađivati najmanje 4.329 eura bruto mjesečno da bi ostvario jedan cijeli bod.

Drugim riječima, ako vam plaća ostane ista, dobit ćete manji broj bodova i time manju mirovinu u budućnosti. Iako se povećanje čini umjereno, učinak na dugoročne izračune mirovina može biti značajan.

Najbolje plaćeni zaposlenici, koji godišnje zarađuju više od 100.000 eura, mogu prikupiti gotovo dva boda godišnje, dok radnici s pola radnog vremena ili oni u mini-job poslovima ostvaruju tek djelić boda. U praksi to znači da visoko plaćeni radnici ipak ne dobivaju proporcionalno veću mirovinu jer postoji gornja granica iznosa na koji se plaćaju doprinosi.

Povećava se i granica doprinosa

Uz rast praga za mirovinski bod, raste i takozvana doprinosna osnovica, odnosno najveći iznos na koji se obračunavaju mirovinski doprinosi. U 2025. ta je granica bila 96.600 eura godišnje, dok će od 2026. iznositi 101.400 eura. To znači da se doprinosi plaćaju samo do tog iznosa plaće, dok se za sve iznad toga više ne uplaćuju doprinosi i ne stječu dodatni bodovi.

Primjerice, ako netko zarađuje 120.000 eura godišnje, doprinosi se plaćaju samo na iznos do 101.400 eura. Ostatak prihoda ne ulazi u mirovinski sustav, što znači da i najbogatiji radnici imaju ograničen broj bodova koje mogu ostvariti.

Kako se točno računa njemačka mirovina?

Njemački sustav koristi jednostavnu, ali preciznu formulu koja uzima u obzir četiri elementa: broj mirovinskih bodova, pristupni faktor, aktualnu vrijednost boda i faktor koji ovisi o vrsti mirovine.

Primjerice, radnik koji tijekom karijere prikupi 40 bodova, odlazi u redovnu mirovinu i nema posebnih dodataka ili umanjenja, ostvarit će sljedeći izračun: 40 bodova puta 1,0 puta 40,79 eura, što daje mjesečnu bruto mirovinu od 1.631,60 eura.

Dakle, svaki bod vrijedi 40,79 eura, a ta se vrijednost redovito usklađuje svake godine 1. srpnja. Sljedeće povećanje očekuje se u srpnju 2026. godine, kada će se ponovno prilagoditi i vrijednost boda i ukupni iznosi mirovina.

Što to znači za radnike?

U praksi, ove promjene znače da će svi koji imaju stagnirajuće plaće polako gubiti na vrijednosti svojih mirovinskih prava. Ako plaće ne rastu u skladu s rastom praga za mirovinski bod, broj prikupljenih bodova bit će manji, a konačna mirovina niža.

Posebno će pogođeni biti radnici s nižim ili srednjim primanjima, kao i oni koji rade nepuno radno vrijeme. Mini-job zaposlenici s godišnjim prihodom od 7.236 eura ostvaruju samo 0,14 boda godišnje, što znači da bi im za mirovinu u visini prosjeka trebali desetljeća rada ili dodatna primanja.

Tko ne poveća plaću, imat će manju mirovinu

Iako se ove promjene predstavljaju kao tehnička prilagodba sustava, njihova posljedica bit će vrlo konkretna. Ako vaša plaća ne raste barem istim tempom kao prosječna u Njemačkoj, s vremenom ćete prikupljati sve manje bodova i vaša buduća mirovina bit će niža.

Drugim riječima, za istu mirovinu od 2026. trebat će vam veća plaća. To je jasna poruka svima koji planiraju dugoročno ostati u Njemačkoj, bez rasta plaće, nema ni rasta mirovine.