Prosječna neto plaća zaposlenih kod pravnih osoba u Sloveniji za lipanj 2026. iznosila je 1.723 eura.

Mjesec prije iznosila je 1.681 euro. Prema podacima Statističkog ureda Republike Slovenije (SURS), lipanjski je prosjek nominalno porastao za 2,5 posto, a realno za 1,7 posto. Jednostavnije rečeno, nominalni rast pokazuje povećanje iznosa na platnoj listi, dok realni rast uzima u obzir i promjenu potrošačkih cijena.

Ukupna prosječna bruto plaća kod susjeda za lipanj dosegnula je 2.751 euro. U odnosu na svibanj nominalno je porasla za 2,6 posto, a realno za 1,8 posto.

Javni sektor pogurao prosjek

SURS odvojeno prati kretanje bruto plaća u privatnom i javnom sektoru. U odnosu na svibanj prosjek je kod privatnika porastao za 1,3 posto, a u javnim službama za znatno većih 4,8 posto.

Snažniji skok u javnom sektoru dijelom je posljedica treće faze povećanja dogovorenog u sklopu reforme plaća. To ne znači da su svi javni službenici odjednom dobili 4,8 posto veće plaće.

Slovenska vlada i sindikati dogovorili su nove platne razrede, ali se razlika između stare i nove osnovne plaće ne isplaćuje odjednom. Povećanje je raspoređeno u više koraka do početka 2028. godine. Od 1. lipnja 2026. stigla je treća rata, 12 posto dogovorene razlike, odnosno najmanje 70 eura za zaposlene kojima je toliko još preostalo za isplatu. Slovenska vlada navodi da je cilj reforme ukloniti nelogičnosti u starom sustavu, podići najniže osnovne plaće i olakšati zadržavanje radnika u zdravstvu, školstvu, socijali i drugim javnim službama.

Usporedba s Hrvatskom

Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna hrvatska neto plaća za lipanj iznosila je 1.555 eura. Slovenski je prosjek tako bio viši za 168 eura.

Domaći je prosjek na mjesečnoj razini porastao za samo 0,2 posto nominalno, odnosno za 0,6 posto kada se uzme u obzir kretanje cijena.

Hrvatska je u deset godina smanjila zaostatak

Zanimljivu sliku daje usporedba s lipnjem 2016. godine. Tada je prosječna neto plaća u Sloveniji iznosila 1.019 eura, dok je hrvatski prosjek bio 5.686 kuna, odnosno približno 755 eura prema fiksnom tečaju konverzije.

Razlika je prije deset godina iznosila 264 eura, dok danas iznosi 168 eura. Drugim riječima, domaći je prosjek u tom razdoblju smanjio zaostatak za 96 eura.

U deset godina neto iznos kod susjeda povećao se za 704 eura, a kod nas za 800 eura. To je nominalni rast od oko 69 posto s jedne i 106 posto s druge strane granice. Hrvatska je, barem prema samim iznosima na platnim listama, rasla osjetno brže.

Bruto razlika

Kod bruto plaća slika je nešto drukčija. Hrvatski je prosjek u lipnju 2016. iznosio 7.759 kuna ili oko 1.030 eura, dok je slovenski dosezao 1.564 eura. Tadašnja razlika iznosila je 534 eura.

Danas prosječna bruto plaća kod nas iznosi 2.184 eura, a s druge strane granice 2.751 euro. Bruto razlika povećala se na 567 eura, odnosno za 33 eura u odnosu na stanje prije deset godina.

To nije u suprotnosti sa smanjivanjem razlike u neto plaćama. Na konačan iznos koji radnik dobije na račun utječu porezi, doprinosi i porezne olakšice, a ti se sustavi razlikuju i mijenjaju u svakoj državi.

Razlika više nije ista

Slovenski zaposlenici i dalje u prosjeku primaju veću neto plaću, no hrvatski je prosjek tijekom posljednjih deset godina nadoknadio dio zaostatka. Ipak, rast iznosa na računu ne znači automatski i jednak rast životnog standarda. Za potpunu usporedbu trebalo bi uzeti u obzir inflaciju, cijene stanovanja i ostalih životnih troškova, porezne sustave te medijalne plaće. Prosječna plaća može biti podignuta primanjima najbolje plaćenih radnika pa ne znači da većina zaposlenih doista prima upravo navedeni iznos.

*Napomena: svi iznosi plaća zaokruženi su na puni euro. Kunski iznosi iz 2016. preračunati su prema fiksnom tečaju od 7,53450 kuna za jedan euro. Usporedba desetogodišnjeg rasta nominalna je i nije prilagođena inflaciji ni razlikama u troškovima života. Podaci se odnose na zaposlene kod pravnih osoba.