Konstantna borba za političku moć i financijska sredstva ostavlja duboke tragove na društvo, dok se broj stanovnika u Bosni i Hercegovini nezaustavljivo smanjuje.

Mladi ljudi sve češće odlaze u inozemstvo kako bi tamo potražili prilike za rad i dostojanstven život, a o tom se problemu u javnom prostoru nedovoljno raspravlja. Prema izvještaju koji donosi Radiotelevizija Bosne i Hercegovine, strategije za zadržavanje mladih nalaze se na marginama političkih interesa, pa se s pravom postavlja pitanje tko će u budućnosti uopće izlaziti na izbore.

Razlozi odlaska i glas građana

Glavni razlog zbog kojeg perspektivni i obrazovani građani napuštaju Bosnu i Hercegovinu leži u nemogućnosti ostvarivanja osnovnih egzistencijalnih uvjeta. Ljudi izravno izražavaju svoje nezadovoljstvo stanjem u državi, a građani anketirani na ulicama Sarajeva vrlo jasno detektiraju problem. Jedna od mlađih sugovornica izjavila je: 'Mladi, obrazovani i perspektivni ljudi ne mogu ovdje pronaći ono najosnovnije, a to je prilika da rade i da pošteno žive od svog rada.'

S druge strane, starije generacije ponekad imaju nešto drugačiji, oprezniji pogled na cijelu situaciju. Jedan od starijih prolaznika u anketi upozorava mlade sljedećim riječima: 'Vjerujte mi, ni u ostalim državama situacija nije puno bolja nego ovdje.' Ipak, unatoč takvim upozorenjima, redovi pred stranim veleposlanstvima u Bosni i Hercegovini ne jenjavaju.

Demografska slika i gubitak reproduktivnog potencijala

Stručnjaci naglašavaju kako dugoročne projekcije pokazuju da bi Bosna i Hercegovina u narednim desetljećima mogla ostati bez potrebne radne snage. Demograf Aleksandar Čavić stručno je pojasnio ozbiljnost situacije.

'Imamo sve manji broj rođenih, a budući udio mladih bit će znatno niži u odnosu na starije stanovništvo. Događa se demografsko starenje. Ne emigriraju samo mladi, već i stanovništvo srednje dobi, što u velikoj mjeri limitira naš reproduktivni potencijal za budućnost', istaknuo je Čavić.

Demografsko starenje označava proces u kojem društvo ima sve više starijih osoba, a sve manje djece. Pojam reproduktivni potencijal odnosi se na biološku sposobnost naroda da se prirodno obnavlja rađanjem. Kada iz Bosne i Hercegovine odu ljudi u najboljim godinama za osnivanje obitelji, gubi se mogućnost stvaranja novih generacija koje bi u budućnosti održavale ekonomski i zdravstveni sustav stabilnim.

Politički sustav i intelektualna sloboda

Sociolozi smatraju da trenutačni masovni odlazak zapravo ne zabrinjava previše političku elitu u Bosni i Hercegovini. Sociolog Vladimir Vasić objašnjava ovaj fenomen ističući da obrazovani pojedinci predstavljaju prijetnju ustaljenom sustavu.

'Njima kao pojedincima na vlasti itekako odgovara da mlada intelektualna masa odlazi jer se takvi ljudi neće uklopiti u njihov sustav. Oni ne žele oblačiti stranačke dresove niti pričati onako kako im stranački šefovi naređuju. Mislim da je mladim ljudima jednostavno dosta takvog poimanja politike', jasan je bio Vasić.

Ovo pojašnjenje ukazuje na to da se od mladih u Bosni i Hercegovini često očekuje potpuna politička poslušnost i učlanjenje u vladajuće stranke kako bi dobili posao. Budući da obrazovani građani žele misliti svojom glavom, radije biraju odlazak nego podvrgavanje takvim pravilima.

Zanemarivanje problema iseljavanja predstavlja najozbiljniju prijetnju za dugoročnu stabilnost Bosne i Hercegovine. Dok mladi ljudi svoju sreću traže izvan granica domovine bježeći od politike, država nepovratno gubi svoj najvredniji ljudski resurs. Ukoliko se ne naprave konkretni koraci prema stvaranju društva jednakih prilika u kojem se cijeni isključivo stručnost i znanje, Bosna i Hercegovina će se suočiti s teškim posljedicama. Bez radno sposobnog stanovništva koje puni proračun i gradi zajednicu, svaka politička borba za vlast u konačnici postaje potpuno besmislena.