Službeni podaci Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine donose jasan pregled financijskog stanja radnika u toj državi.

Prema njihovim posljednjim izvješćima, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama za veljaču 2026. godine iznosila je 1.643 konvertibilne marke.

Sukladno tome, prosječna plaća naših susjeda preračunata u eure prema službenom fiksnom tečaju koji iznosi 1.95583 marke za jedan euro iznosi 840 eura.

Kretanje i usporedba primanja

Kada se zarada usporedi s početkom tekuće godine, točnije sa siječnjem 2026. godine, zabilježen je nominalni pad od 0.1 %. Gledano u realnim okvirima, plaća je manja za 0.6 %.

Međutim, situacija poprima znatno pozitivniji ton kada se napravi usporedba s istim mjesecom prošle godine. U odnosu na veljaču 2025. godine, prosječna isplaćena plaća nominalno je porasla za 9.1 %. Za isto to razdoblje zabilježen je i rast realnog indeksa, koji je veći za 5.6 %.

Rekorderi na tržištu rada

Na tržištu rada BiH postoje značajne razlike između različitih gospodarskih grana. Najunosniji sektor uvjerljivo su informacije i komunikacije, gdje zaposlenici mjesečno u prosjeku zarade 2.221 marku, što je otprilike 1136 eura.

Vrlo blizu nalaze se i financijske djelatnosti te djelatnosti osiguranja s prosjekom od 2.116 maraka ili 1.082 eura.

Iznimno visoka primanja bilježi i javni sektor. Radnici u javnoj upravi, obrani i obveznom socijalnom osiguranju zarađuju prosječno 2.103 marke, što prevedeno u europsku valutu iznosi 1075 eura. Među djelatnostima koje osiguravaju plaću veću od dvije tisuće maraka našle su se i proizvodnja te opskrba električnom energijom i plinom s 2.031 markom ili 1038 eura , kao i djelatnosti zdravstvene i socijalne skrbi čiji radnici primaju 2002 marke ili 1023 eura.

Sektori s najmanjim prihodima

Na samom dnu ljestvice nalaze se zanimanja koja su ključna za turizam i svakodnevnu potrošnju, ali su istovremeno najslabije plaćena. Uvjerljivo najmanje prosječne plaće primaju zaposleni u djelatnostima pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane. Njihova prosječna primanja iznose svega 1.169 maraka, odnosno 598 eura.

Sličnu financijsku borbu vode i radnici u građevinarstvu, čija je prosječna isplaćena plaća 1.294 marke ili 662 eura. Velik broj građana zaposlen je u sektoru trgovine na veliko i malo, gdje zarada iznosi 1361 marku, što je oko 696 eura. Radnici u prerađivačkoj industriji također se ne mogu pohvaliti visokim iznosima s obzirom na to da njihova naknada za rad u prosjeku iznosi 1.369 maraka ili 700 eura.

Ekonomska stvarnost i teret za građane

Iako službena statistika pokazuje osjetan godišnji rast od preko devet posto, detaljan pogled na pojedine sektore otkriva strukturne slabosti. Najveći broj radnika zaposlenih u esencijalnim granama poput trgovine, građevine i uslužnih djelatnosti zarađuje iznose koji su daleko ispod nacionalnog prosjeka. Ovakav nerazmjer ukazuje na to da rast primanja ne osjete svi podjednako te da financijski napredak uglavnom nose visoko specijalizirane i državne službe. Uspoređujući ove brojke s troškovima života, potpuno je očito kako pred prosječnim građaninom ostaje dug put do osiguravanja stabilne i bezbrižne egzistencije.