Prema najnovijim podacima Hrvatske narodne banke, prošle je godine u Hrvatsku iz inozemstva pristiglo gotovo 2,9 milijardi eura, što predstavlja povijesni rekord.

Najveći dio tog iznosa šalju Hrvati zaposleni u Njemačkoj, a značajne svote dolaze i iz Irske i Nizozemske. Usporedbe radi, iz Njemačke je u 2013. godini stiglo tek nešto više od 190 milijuna eura, dok su prošle godine doznake premašile milijardu eura, piše Novi list.

Osim Njemačke, irska dijaspora sve je važnija za domaće gospodarstvo, s više od 300 milijuna eura doznaka u prošloj godini. Nizozemska je također postala značajan izvor novčanih transfera, a među deset zemalja iz kojih Hrvati šalju najviše novca nalaze se i Austrija, Slovenija, Švicarska, Italija, Ujedinjeno Kraljevstvo te Sjedinjene Države.

Istovremeno, strani radnici zaposleni u Hrvatskoj sve više novca šalju svojim obiteljima u domovinu. Najveći iznos odlazi u Bosnu i Hercegovinu, više od 287 milijuna eura, dok su radnici iz Srbije i Nepala također među vodećima po doznakama. Posebno se ističe snažan rast transfera radnika iz Nepala, Filipina i Indije, što odražava promjene na hrvatskom tržištu rada.

U posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj je sve više radnika iz Azije, što je rezultat povećane potražnje za radnom snagom u sektorima poput građevinarstva, poljoprivrede i ugostiteljstva. Uz radnike s Balkana, sve je više i visokoobrazovanih stranaca, dok poslodavci ističu da su radnici iz Nepala i Indije najtraženiji za pomoćne poslove.

Stručnjaci upozoravaju da Hrvatska sve više ovisi o stranoj radnoj snazi, dok istodobno raste broj domaćih građana koji odlaze raditi u inozemstvo. Ovakvi trendovi značajno utječu na demografsku sliku i tržište rada, a pitanje zadržavanja radne snage postaje jedno od ključnih izazova za budućnost.