Pokvareni hladnjak ili hitan popravak u stanu mogu postati ozbiljan problem kada u kućnom budžetu nema novca za neplanirane izdatke.

Upravo na takvu financijsku nesigurnost upozoravaju podaci Eurostata. U Hrvatskoj je 2025. godine 31,2 posto stanovnika, gotovo trećina, živjelo u kućanstvima koja ne mogu vlastitim sredstvima podmiriti nepredviđeni trošak.

Kad i nužan popravak znači traženje pomoći

Kućanstvo može uspijevati platiti hranu, režije i druge redovne obveze, a ipak nemati dovoljno novca za veći račun koji se pojavi iznenada. Popravak ili zamjena nužnog uređaja tada mogu značiti posudbu, kupnju na rate ili traženje pomoći obitelji. Eurostatov pokazatelj odnosi se upravo na mogućnost plaćanja nepredviđenog izdatka vlastitim novcem, bez dodatnog zaduživanja i tuđe financijske pomoći.

Ako kućanstvo teško pronalazi novac za nužan kvar, razumno je pretpostaviti da mu je teže izdvojiti i za odmor, obiteljski izlet ili druge dodatne troškove. Putovanje se može odgoditi, dok popravak uređaja koji se koristi svaki dan često ne može čekati. Jedan iznenadni račun tako može promijeniti planove za ostatak mjeseca ili potrošiti novac koji se dulje odvajao za nešto drugo.

Hrvatska bilježi poboljšanje, Njemačka ima nešto lošiji rezultat

Hrvatski se rezultat posljednjih godina poboljšava. Godinu prije nepredviđeni trošak nije moglo podmiriti 34,9 posto stanovnika, dok je 2016. taj problem imalo više od polovice stanovništva. Pad na sadašnjih 31,2 posto pokazuje da manji dio ljudi živi u kućanstvima koja bi iznenadni izdatak teško podnijela bez pomoći ili zaduživanja.

U Njemačkoj je takve poteškoće imalo 31,9 posto stanovnika, pa je hrvatski rezultat neznatno povoljniji. Ipak, iznos troška koji se uzima u obzir razlikuje se među državama jer je vezan uz njihov nacionalni prag rizika od siromaštva. Usporedba zato ne pokazuje mogu li hrvatska i njemačka kućanstva platiti potpuno jednak račun, nego koliko ih u svakoj zemlji teško podnosi tako određen izdatak.

Bolji postotak ne uklanja svakodnevnu brigu

Hrvatska je i dalje iznad prosjeka Europske unije, gdje nepredviđeni trošak nije moglo podmiriti 29,2 posto stanovnika. Razlike među državama pritom su velike. Najmanji udio zabilježen je u Nizozemskoj, a najveći u Grčkoj, gdje takav izdatak vlastitim sredstvima nije moglo pokriti više od polovice stanovništva.

Razloga za zabrinutost zato ima, unatoč povoljnom trendu. Gotovo trećina stanovnika Hrvatske i dalje živi u kućanstvima kojima nepredviđeni trošak može poremetiti financije. Za ljude koji moraju tražiti pomoć kako bi platili nužan popravak, pomak na europskoj ljestvici ima ograničeno značenje. Financijsku sigurnost osjetit će kada takav račun budu mogli podmiriti bez novog duga i odustajanja od drugih važnih potreba.