Hrvata zanimalo tko sa srednjom školom uopće zarađuje više od 1.500 eura: 'Ja nekih 5.100 eura neto'
17.11.2026.

Fotografija je ilustrativnog karaktera
Može li osoba sa završenom srednjom školom u Hrvatskoj zarađivati više od 1.500 eura mjesečno?
Jednog je Hrvata zanimalo koji poslovi donose takva primanja i je li fakultetska diploma doista presudna za dobru plaću.
Odgovori su pokazali širok raspon zanimanja, od kuhara i bagerista do električara, dizaličara i medicinskih tehničara. Pitanje je postavljeno na Redditu, gdje su brojni sudionici podijelili svoja iskustva, naveli mjesečna primanja i opisali uvjete u kojima rade.
Kuhar s gimnazijom zarađuje 1.800 eura
Jedan od zapaženijih odgovora stigao je od kuhara koji nije završio ugostiteljsku školu, nego gimnaziju. 'Kuhar sam, zarađujem 1.800 eura, a od sljedećeg mjeseca bit ću zamjenik glavnog kuhara s plaćom od 2.200 eura. Završio sam gimnaziju', napisao je. Njegov komentar potaknuo je zanimanje drugih sudionika, među kojima je bilo i onih koji razmišljaju o promjeni zanimanja. Ipak, jedan je korisnik upozorio da nije isto voljeti kuhati kod kuće i svakodnevno provoditi sate u profesionalnoj kuhinji.
Bageristi i dizaličari navode još veće plaće
Visoka primanja naveli su i radnici koji upravljaju građevinskim strojevima. 'Radim na bageru, zarađujem od 2.400 do 2.600 eura. Radim pet dana tjedno i slobodan sam kad pada kiša', naveo je jedan sudionik. Drugi je opisao posao dizaličara na autodizalici, kojim se bavi već dvadeset godina. 'Trenutačno zarađujem 3.200 eura s dnevnicama', napisao je. U raspravi su se spominjali i tapetari s primanjima većim od 2.200 eura te radnici u građevinarstvu koji zahvaljujući iskustvu zarađuju više od pojedinih visokoobrazovanih zaposlenika.
Veća plaća često znači rad vikendom i noću
Ipak, iza iznosa većih od 1.500 eura često stoje smjenski rad, prekovremeni sati i rad blagdanima. To je posebno naglasio jedan medicinski tehničar. 'Imam više od 1.500 eura samo zato što radim vikende i noćne smjene. Dvadeset prekovremenih sati mi je zajamčeno, a nekih mjeseci skupimo ih i četrdeset', objasnio je. Slično iskustvo podijelila je zaposlenica državne tvrtke koja zarađuje oko 1.700 eura, ali radi vikendima i blagdanima. Uz redovni posao već godinama ima i dodatni izvor prihoda. 'Nije lako, ali krediti se moraju plaćati', poručila je.
Neki zarađuju više od 5.000 eura, ali rade u inozemstvu
Među najvišim iznosima posebno su se istaknuli poslovi koji uključuju odlazak u druge države. Jedan sudionik naveo je da u industrijskoj automatici zarađuje oko 5.100 eura neto, ali posao podrazumijeva rad na gradilištima diljem svijeta, povlačenje kabela te montažu i demontažu strojeva. Drugi je napisao da kao mehaničar u tunelu u Austriji zarađuje više od 5.000 eura, uz raspored od dva tjedna rada i dva tjedna odmora. Takva primanja, međutim, nisu izravno usporediva s plaćama u Hrvatskoj jer uključuju drukčije uvjete rada i zaposlenje na inozemnom tržištu.
Visoka zarada ne znači uvijek i uredno prijavljenu plaću
Rasprava je otvorila i pitanje načina isplate primanja. Jedan kuhar iz Splita naveo je da mjesečno zarađuje 2.300 eura, ali mu se samo 1.000 eura uplaćuje na bankovni račun. Zbog toga, kaže, ima poteškoća pri pokušaju dobivanja stambenog kredita. Sličan primjer iznio je kozmetičar koji tvrdi da od ukupnih 1.900 eura tek 800 prima na račun, a ostatak u gotovini. Njihova iskustva pokazuju da ukupan iznos koji radnik dobije nije jedino što treba uzeti u obzir. Važno je i jesu li primanja uredno prijavljena, osobito kada je riječ o kreditnoj sposobnosti i pravima koja proizlaze iz plaćenih doprinosa.
Diploma nije jedini put do dobre plaće
U komentarima su se pojavila i sasvim različita mišljenja o tome koliko je teško pronaći posao s plaćom većom od 1.500 eura. Dok jedni smatraju da takva primanja nisu nedostižna, drugi upozoravaju na velik broj radnika u trgovini, čišćenju, ugostiteljstvu i drugim djelatnostima koji zarađuju znatno manje. Jedan je korisnik istaknuo kako plaća iznad 1.500 eura nije nužno rezultat visoke stručne spreme, nego specifičnog znanja, odgovornosti i iskustva. Drugi su podsjetili da ni fakultetska diploma sama po sebi ne jamči visoku zaradu.
Rasprava pokazuje da se i bez fakultetske diplome mogu ostvariti dobra primanja, osobito u poslovima koji zahtijevaju praktično znanje, iskustvo ili veću odgovornost. Ipak, iznose koje su sudionici naveli nije moguće neovisno potvrditi, niti ih treba smatrati reprezentativnim prikazom hrvatskog tržišta rada. Dio tih plaća uključuje dodatke, prekovremene sate, rad u inozemstvu ili dodatne poslove. Zato se pri usporedbi primanja ne bi trebalo zaustaviti samo na mjesečnom iznosu. Jednako je važno koliko netko radi, kakvi su mu uvjeti i koliko od ukupne zarade predstavlja redovitu, službeno prijavljenu plaću.









