Od 1. siječnja 2027. godine hrvatski umirovljenici više neće plaćati porez na mirovine, što će nekima donijeti značajno podebljanje kućnog budžeta.

Vlada je odlučila ubrzati ovu mjeru te će ona stupiti na snagu godinu dana ranije od prvotnih planova. Kako piše Snježana Krnetić za 24sata, premijer Andrej Plenković prelomio je ovu odluku kako bi ublažio posljedice rasta životnih troškova.

Prema informacijama koje donose 24sata, mjera će obuhvatiti gotovo pola milijuna građana. Oni čija su primanja ispod neoporezivog praga od 600 eura ne trebaju očekivati povišice jer ni do sada nisu bili oporezivani.

Detaljan izračun rasta primanja po gradovima

Umirovljenici u Zagrebu, gdje je stopa poreza najveća i iznosi 11,5 %, najviše će profitirati ovim promjenama. Primatelji mirovine od 1.000 eura u metropoli dobit će 46 eura više svaki mjesec, onima s 800 eura primanja rastu za 23 eura, dok će oni s 650 eura dobiti tek 5,75 eura.

Građani Osijeka, Rijeke, Dubrovnika, Vinkovaca i Čakovca s mirovinom od 1.000 eura imat će 40 eura više, a uz mirovinu od 800 eura dobit će 20 eura.

Borba za pravedniji sustav

Iako predstavnici umirovljeničkih udruga pozdravljaju ovo rasterećenje kao neotuđivo pravo stečeno radom, dio javnosti upozorava da se time pomaže isključivo onima s najvišim primanjima. Predsjednica Matice umirovljenika Hrvatske Višnja Fortuna ističe da je ovo ispravan korak te navodi da se udruge nastavljaju zalagati za dostojanstvene iznose najnižih primanja i 100 % indeksaciju usklađivanja. S obzirom na to da prosječna mirovina u Hrvatskoj iznosi 689 eura, a medijalna samo 513 eura, jasno je da polovica umirovljenika uopće neće osjetiti ovu mjeru jer njihova primanja ne prelaze prag osobnog odbitka.

Potpuno ukidanje poreza bez sumnje predstavlja popularan politički potez uoči nadolazećih izbornih ciklusa. Dok će oni s mirovinama iznad 1.000 eura osjetiti konkretno olakšanje od nekoliko desetaka eura, stotine tisuća građana koji preživljavaju s primanjima ispod 600 eura ostaju prepušteni sami sebi u borbi s inflacijom.

Ovakav pristup rasterećuje srednji i viši sloj umirovljenika, dok se problem siromaštva onih najugroženijih mora rješavati drugim mehanizmima, što ostavlja otvorenim pitanje hoće li državni proračun u budućnosti imati kapaciteta za ciljanu pomoć onima kojima je to zaista najpotrebnije.