Iza njih su četiri desetljeća napornog rada, ali mirovine koje im se danas uplaćuju na račun su iznimno skromne.

Radnici koji su započeli raditi vrlo mladi i prikupili najmanje 41 godinu radnog staža, prema podacima HZMO-a danas u prosjeku primaju 780,68 eura. Čak ni oni s najduljim radnim vijekom ne uspijevaju dosegnuti iznos od 900 eura, barem ne u prosjeku.

Tko su dugogodišnji osiguranici?

Da bismo razumjeli ovaj problem, prvo moramo pojasniti tko spada u ovu specifičnu skupinu. Dugogodišnji osiguranik je osoba koja stječe pravo na mirovinu kada navrši 60 godina života i prikupi 41 godinu radnog staža, piše portal mojevrijeme.hr.

Ključno je naglasiti da se u tu 41 godinu računa isključivo stvarni radni staž.

Laički rečeno, to znači da se boduje samo ono vrijeme koje je osoba doista provela radeći na poslu i uplaćujući mirovinske doprinose. Nema dodanih godina provedenih na studiju niti onih godina koje se u nekim zanimanjima računaju dvostruko zbog otežanih uvjeta rada. Takvi su radnici najčešće ušli na tržište rada odmah nakon završene srednje škole, a iza njih stoji dug i neprekidan radni vijek.

Zanimljivosti koje iznenađuju javnost

Zanimljivo je i pomalo porazno da unutar ove skupine najvrednijih radnika dugogodišnjih osiguranika uopće nema velikih mirovina. Iznosi rastu iznimno sporo sa svakom dodatnom godinom rada, što je podatak koji često šokira javnost.

Oni sa stažem do 41 godine primaju prosječno 746,44 eura, navodi portal mojevrijeme.hr. Pojedinci koji su radili nevjerojatnih 46 i više godina u prosjeku dobivaju tek 897,22 eura.

U svakodnevnim razgovorima građani često miješaju dugogodišnje radnike s onima koji su počeli raditi kasnije, ali su do 65. godine života uspjeli prikupiti 40 i više godina staža. Kod ove druge skupine u izračun ulaze i razne beneficije te dodani staž, što bitno mijenja konačni financijski iznos na njihovim računima.

Kada usporedimo te dvije skupine, dolazimo do pravog apsurda. Mirovine radnika koji su rano počeli raditi i imaju 41 godinu stvarnog staža osjetno su niže od mirovina redovnih starosnih umirovljenika s 40 i više godina staža. Prosjek za te redovne umirovljenike iznosi znatno većih 1.005,72 eura.

Razlog za ovaj veliki financijski nerazmjer vrlo je jednostavan za razumijevanje onima koji se ne bave ekonomijom. Ljudi koji iznimno rano ulaze na tržište rada vrlo često obavljaju fizički zahtjevne poslove i poslove za niže kvalificirane radnike. Zbog prirode njihovog zanimanja, njihove su plaće tijekom cijelog radnog vijeka bile niske. Budući da se mirovina u našem sustavu izračunava direktno na temelju uplata iz plaće, ni iznimno dug radni staž ne može im osigurati visoka primanja u starosti.