U Njemačkoj je 3,8 milijuna zaposlenih u dobi od 15 do 74 godine tijekom 2025. željelo raditi manje, dok je 1,5 milijuna htjelo povećati broj radnih sati.

Broj onih koji bi skratili radno vrijeme tako je bio više nego dvostruko veći od broja onih koji bi ga produljili. Pokazuju to prvi rezultati Mikrocenzusa za 2025. koje je objavio njemački Savezni ured za statistiku, Destatis.

Mikrocenzus je velika službena anketa koju Njemačka provodi svake godine kako bi dobila pregled života stanovništva, uključujući zaposlenost, obrazovanje, obitelj, prihode, stanovanje i migracije. U istraživanju sudjeluje nasumično odabranih oko jedan posto stanovništva, a njihovi se odgovori statistički preračunavaju na cijelu zemlju.

Žele čak deset i pol sati manje

Zaposleni koji žele manje raditi trenutačno na poslu provode prosječno 40,9 sati tjedno. Svoje bi radno vrijeme u prosjeku skratili za čak 10,5 sati. Oni koji žele raditi više trenutačno rade prosječno 26,2 sata, a također bi željeli dodatnih 10,5 sati tjedno.

Među zaposlenima koji žele kraće radno vrijeme čak 3,3 milijuna radi puno radno vrijeme, a pola milijuna nepuno. Obrnuta je situacija među onima koji žele više posla. Od njih 1,1 milijun radi nepuno, dok samo 400.000 radi puno radno vrijeme.

Ukupno bi se radilo samo 36 minuta manje

Prosječan radni tjedan u Njemačkoj iznosio je 34,7 sati. Kada bi se ispunile želje svih zaposlenih, radno vrijeme smanjilo bi se za samo 36 minuta tjedno po osobi jer se zahtjevi za manje i više rada djelomično poništavaju. Ispitanici su pritom morali uzeti u obzir da bi manje rada značilo i manju plaću, a više rada veća primanja.

Žene češće žele skratiti puno radno vrijeme

Među zaposlenima s punim radnim vremenom radni tjedan željelo je skratiti 13,5 posto žena i 10,3 posto muškaraca. Muškarci koji rade puno radno vrijeme u prosjeku rade 41,1 sat, a žene 39,6 sati. Kod zaposlenih s nepunim radnim vremenom češće bi radili više muškarci, njih 10,4 posto, u odnosu na 7,4 posto žena.