Njemačka vlada želi uvesti djelomično bolovanje i djelomičnu naknadu za bolovanje za osiguranike u zakonskom zdravstvenom osiguranju.

Prema objavi njemačkog Ministarstva zdravstva, riječ je o dijelu nacrta zakona koji je savezna vlada usvojila 29. travnja 2026., ali postupak je još označen kao tekući, što znači da mjera još nije konačno usvojena. Cilj šire reforme je stabilizirati doprinose za zakonsko zdravstveno osiguranje i ograničiti rast troškova u sustavu.

Što to znači običnom radniku?

Danas se bolovanje najčešće razumije jednostavno, osoba je ili radno sposobna ili nije. Novi njemački prijedlog uvodi srednju mogućnost. Ako liječnik procijeni da radnik još nije potpuno sposoban za posao, ali može raditi u smanjenom opsegu, mogao bi mu se odrediti radni kapacitet od 25 %, 50 % ili 75 %.

Primjerice, osoba koja inače radi 40 sati tjedno, a liječnik joj odredi 50 % radne sposobnosti, mogla bi raditi oko 20 sati tjedno, dok bi za ostatak vremena i dalje bila djelomično nesposobna za rad. Prema njemačkom Ministarstvu zdravstva, takva djelomična radna sposobnost mogla bi se utvrditi samo uz suglasnost osiguranika i poslodavca.

Tko plaća radnika?

Prema nacrtu zakona, poslodavac bi plaćao stvarno odrađeno vrijeme, a za dio radnog vremena koji osoba zbog bolesti ne može odraditi isplaćivalo bi se djelomično bolovanje, odnosno Teilkrankengeld. Drugim riječima, radnik ne bi bio prisiljen birati samo između punog rada i potpunog bolovanja.

Ako može raditi djelomično, za taj dio prima plaću, a za preostali dio dobiva naknadu iz sustava zdravstvenog osiguranja. U nacrtu se posebno navodi da se djelomično bolovanje odnosi na ozbiljnije bolesti kod kojih se očekuje dulja radna nesposobnost, osobito dulja od 4 tjedna, a ne na kraće i lakše bolesti.

Važan detalj za poslodavce

Prema nacrtu, radnik bi želju za djelomičnim povratkom na posao morao prijaviti poslodavcu. Poslodavac bi zatim imao 7 kalendarskih dana da provjeri može li se posao uopće obavljati u smanjenom opsegu. Ako poslodavac ne odgovori u tom roku, radno mjesto bi se smatralo prikladnim. Ako poslodavac odbije djelomični povratak, radnik bi ostao na punom bolovanju prema liječničkoj potvrdi. Nacrt pritom jasno navodi da radnik ne bi imao pravo tražiti da mu poslodavac posebno uređuje ili prilagođava radno mjesto samo radi djelomičnog rada tijekom bolovanja.

Zašto Njemačka to uvodi?

Njemačko Ministarstvo zdravstva ovu mjeru predstavlja kao dio šire financijske reforme zdravstvenog sustava, ali u obrazloženju nacrta navodi se i praktičan razlog: kod dugotrajnijih bolesti potpuna radna nesposobnost nije uvijek potrebna u svakoj fazi oporavka. Kao mogući primjeri spominju se depresija, kronični problemi s kralježnicom i oporavak nakon onkoloških terapija. Ideja je da se ljudima omogući postupniji povratak na posao, bez naglog prijelaza s potpunog bolovanja na puni radni ritam. Za hrvatske čitatelje najvažnije je naglasiti da ovo ne znači ukidanje bolovanja, nego pokušaj uvođenja fleksibilnijeg modela za ljude koji još nisu potpuno zdravi, ali više nisu ni potpuno nesposobni za rad.