Promijeni na naš jezik

Njemačka povećala broj: Sa Zapadnog Balkana može joj doći 50.000 stručnjaka

U NJEMAČKOJ već nedostaje oko dva milijuna stručnjaka. Vlada je zato predstavila nacrt zakona o doseljavanju stručne radne snage koji bi joj trebao olakšati dolazak, piše Deutsche Welle.

Njemačkoj nedostaje stručna radna snaga u području skrbi, u informatičkoj tehnologiji, ali nedostaju joj i dobri majstori i logističari. Prema njemačkom zavodu za zapošljavanje, u ovu bi zemlju trebalo svake godine za stalno dolaziti 400.000 stručnjaka kako bi se stabiliziralo tržište rada. A godine 2021. ih je došlo samo 40.000. Kad naraštaj rođenih šezdesetih godina ode u mirovinu, problem će biti još gori.

Njemačka vlada si je dala zadaću stvoriti “najmoderniji doseljenički sustav u Europi”, kako je još prošlog studenog izjavio ministar rada Hubertus Heil. “Mnoge zemlje su nam konkurencija za pametne glave i vrijedne ruke. Njemačko blagostanje se osigurava tako da dobijemo pravu radnu snagu”, dodao je.

Vlada je sad prihvatila nacrt novog zakona o doseljavanju radne snage. On zapravo spada u reforme koje je prije tri godine pokrenula još prethodna koalicijska vlada kršćanskih demokrata i socijaldemokrata. Ministrica unutrašnjih poslova Nancy Faeser je zadovoljna: “Danas je dobar dan za gospodarsku lokaciju Njemačke i u stvaranju suvremene i raznolike zemlje.” I ona je već više puta naglašavala otvorenost prema svijetu i kulturu dobrodošlice u Njemačkoj kako bi se i stručnjaci i njihove obitelji osjećali dobro u Njemačkoj.

Što se mijenja?

Najprije se tu radi o stručnoj radnoj snazi za zemlje koje nisu članice EU – za građane Unije ionako nema nikakvih prepreka. Treba biti olakšan postupak u sva tri kriterija: u priznavanju kvalifikacija i diploma, u dolasku stručne radne snage s radnim iskustvom, ali i za one koji još nemaju ugovor o zapošljavanju s nekom tvrtkom u Njemačkoj. Bit će izdano i više takozvanih “plavih karti” Europske unije – dozvola rada i boravka u trajanju od 10 godina.

No tu je smanjena granica očekivanog godišnjeg bruto prihoda sa 58.400 eura na 45.552. Za osobe sa završenom visokom školom je dolazak moguć i bez znanja jezika i uobičajene provjere ima li za raspisano radno mjesto nekoga iz Njemačke ili EU. Štoviše, informatičari će dobiti “plavu kartu” čak i prije završenog fakulteta ako već imaju radnog iskustva u svojoj struci.

Dvostruko više stručnjaka sa zapadnog Balkana

Osim toga, po novom zakonu će biti moguće doseljenicima promijeniti struku: na primjer automehaničar će moći prijeći u logistiku.

Kod šest država zapadnog Balkana je udvostručen kontingent tako da ih od ove godine može dolaziti 50.000 svake godine.

Kod priznavanja diploma i kvalifikacija – koje je obično trajalo veoma dugo nakon podnošenja zahtjeva, zapravo će to biti potpuno ukinuto za osobe koje imaju najmanje dvije godine radnog iskustva i ako je njihova kvalifikacija priznata u zemlji porijekla. “Ta promjena će značiti manje birokracije i kraću proceduru”, rekla je ministrica Faeser. Ipak, ovo se odnosi samo za stručnu radnu snagu koja ima dohodak iznad određene granice. Ali i oni koji su ispod te granice, moći će u Njemačkoj početi raditi još dok se provjerava njihova kvalificiranost.

Može se doći i tek tražiti posao

Prema nacrtu zakona se uvodi i takozvana “karta šansi” u kojoj se sakupljaju određeni bodovi. Njome osobe sa završenom visokom školom mogu doći u Njemačku na godinu dana tražiti posao: kriterij je poznavanje njemačkog, ali to mogu biti i engleski jezik, starosna dob, radno iskustvo, povezanost s Njemačkom, a lakše će biti i onima koji dolaze i sa životnim partnerom ili partnericom za koje ima radne perspektive u ovoj zemlji. Dapače, bit će im u tom razdoblju dozvoljeno raditi pola radnog vremena – do 20 sati tjedno i potpuno izvan struke kako bi mogli plaćati boravak u ovoj zemlji dok traže pravi posao. I probni rad je dozvoljen.

“Stvorit ćemo Njemačku atraktivnijom za pametne glave iz čitavog svijeta. Posvuda ćemo aktivno predstavljati Njemačku kao useljeničku zemlju”, poručila je ministrica Faeser.

Zakon je jedno, ali praksa…

O ovom prijedlogu zakona će se još raspravljati u Bundestagu, ali njemačka oporba ipak ima i zamjerki. Susanne Ferschl iz stranke Ljevice osobito prigovara kako se “treba prekinuti, a ne proširiti” doseljavanje radne snage u problematične i izrabljivačke radne odnose. Hermann Gröhe iz kršćanskih demokrata smatra kako u svemu tome “nema ničeg doista djelotvornog” da bi se privuklo više dobro obrazovane radne snage, a osobito ukazuje i na problem osoblja u diplomatskim predstavništvima Njemačke koji trebaju odlučivati o vizama.

“Ako tisuće osoba mjesecima čekaju vizu ili priznavanje kvalifikacija, trebamo konačno dovoljno osoblja, a ne nekakva nova pravila o bodovima.”

Isto upozorava i Gerd Landsberg iz udruge njemačkih gradova i općina: ako netko mora čekati mjesecima uopće na termin u konzulatu, onda će na koncu otići nekamo drugdje. On u listu Rheinischen Post zagovara brzo i digitalno izdavanje viza. I predsjednik Udruge obrtnika Njemačke upozorava kako i najbolji zakon ništa ne pomaže bez dobre primjene. Čitav postupak dolaska se zato treba “radikalno pojednostaviti”.

I Vanessa Ahuja iz njemačkog Zavoda za zapošljavanje se žali što čitav postupak nije digitaliziran: u korespondenciji s diplomatskim predstavništvima još uvijek “u gotovo polovici slučajeva dobivamo faksove i pisma”. Zavod se zato zalaže za “100% digitalni put”, a upravo je to i što zamjeraju strani stručnjaci kad krenu u postupak dolaska u Njemačku.

Izvor: index.hr



Tražite novi posao?

Nude se prilike za ugostitelje (m/ž), električare (m/ž), vozače (m/ž), instalatere (m/ž) i osobe drugih djelatnosti u Hrvatskoj, te inozemstvu (Austrija, Njemačka…).

Ostavi komentar

Ova stranica koristi kolačiće (engl. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Prihvaćanjem slažete se sa korištenjem kolačića. View more
Prihvati