Prosječna neto plaća u Hrvatskoj u srpnju iznosila je 1.540 eura, no taj iznos ipak ne opisuje najbolje ono što većina zaposlenih vidi na svom računu.

Medijalna plaća bila je gotovo 200 eura niža, a razlike među djelatnostima još su izraženije. Podatke je 22. rujna objavio Državni zavod za statistiku, a odnose se na plaće zaposlenih u pravnim osobama za srpanj 2026.

Plaće rastu na godišnjoj razini, ali su u srpnju pale

Prosječna neto plaća od 1.540 eura bila je 1,0 % niža nego u lipnju. Kada se uračuna rast cijena, realni pad iznosio je 0,8 %.

Slika je ipak povoljnija kada se srpanj usporedi s istim mjesecom prošle godine. Prosječna neto plaća nominalno je porasla za 7,2 %, dok je realno, dakle nakon utjecaja rasta cijena, bila veća za 3,2 %.

To je važna razlika. Plaće jesu rasle brže od cijena na godišnjoj razini, ali povećanje kupovne moći znatno je manje od samog nominalnog rasta plaća.

Stvarna plaća polovice zaposlenih

Još zanimljiviji podatak je medijalna neto plaća, koja je u srpnju iznosila 1.346 eura. To jednostavno znači da je polovica zaposlenih primala 1.346 eura ili manje, dok je druga polovica primala taj iznos ili više.

Razlika između prosjeka i medijana iznosi čak 194 eura. Razlog je način na koji se prosjek računa. Veći broj visokih plaća može povući prosječnu vrijednost prema gore, čak i ako velik dio zaposlenih zarađuje osjetno manje.

Zato podatak o prosječnoj plaći od 1.540 eura ne znači da većina zaposlenih stvarno prima približno toliko.

Svaki četvrti na 1.024 eura ili manje

Još jasniju sliku daje raspodjela plaća. Četvrtina zaposlenih imala je neto plaću od 1.024 eura ili manje, dok je 75% zaposlenih primalo do 1.781 euro.

Na samom dnu ljestvice razlika je još vidljivija. DZS navodi da je granica prvog decila bila 886 eura, što znači da je 10% zaposlenih primalo 886 eura ili manje. S druge strane, granica devetog decila bila je 2.339 eura, pa je tek gornjih 10% zaposlenih bilo iznad te razine.

Upravo ti podaci bolje pokazuju koliko se plaće u Hrvatskoj razlikuju nego jedna prosječna brojka.

Od 1.005 do 2.398 eura, ovisno o djelatnosti

Razlike su velike i među pojedinim djelatnostima. Najviša prosječna neto plaća u srpnju isplaćena je u zračnom prijevozu i iznosila je 2.398 eura.

Na drugom kraju nalazi se proizvodnja odjeće, gdje je prosjek bio samo 1.005 eura. Razlika između te dvije djelatnosti tako iznosi čak 1.393 eura mjesečno.

To ujedno objašnjava zašto nacionalni prosjek treba čitati oprezno. Plaća zaposlenika snažno ovisi o djelatnosti u kojoj radi, ali i o strukturi zaposlenih unutar pojedinog sektora.

Plaće rastu, ali prosjek i dalje skriva velik raspon

Glavna poruka srpanjskih podataka nije samo da prosječna plaća iznosi 1.540 eura. Važnije je da polovica zaposlenih prima 1.346 eura ili manje, četvrtina najviše 1.024 eura, dok u najbolje plaćenim djelatnostima prosjek prelazi 2.000 eura.

Plaće u Hrvatskoj nastavljaju rasti na godišnjoj razini i taj rast zasad nadmašuje rast cijena. Ipak, kada se zagrebe ispod prosjeka, postaje jasno zašto se velik broj zaposlenih teško prepoznaje u službenoj brojci od 1.540 eura.