Prosječne plaće u Hrvatskoj i Sloveniji nastavile su rasti na godišnjoj razini, no najnoviji podaci za travanj 2026. pokazuju da rast plaća ne izgleda jednako kada se gledaju prosjek, medijan i realna kupovna moć.

Slovenija i dalje ima višu prosječnu plaću, ali Hrvatska bilježi snažniji godišnji rast neto iznosa u eurima i postocima.

Hrvatska neto plaća porasla je za 113 eura u godinu dana

Prema DZS-u, prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj za travanj 2026. iznosila je 1.552 eura, dok je bruto plaća iznosila 2.180 eura. U odnosu na ožujak neto plaća bila je nominalno niža za 0,2%, a realno za 1,8%, što znači da je inflacija u travnju pojela dio kupovne moći. Bruto plaća na mjesečnoj je razini nominalno pala za 0,1%, a realno za 1,7%.

U odnosu na travanj 2025. rast je ipak znatan. Prosječna neto plaća povećana je sa 1.439 na 1.552 eura, što je rast od 113 eura. Prosječna bruto plaća porasla je sa 1.998 na 2.180 eura, odnosno za 182 eura. Nominalno je neto plaća porasla za 7,9%, a bruto za 9,1%. Realno, nakon učinka inflacije, neto plaća viša je za 2,0%, a bruto za 3,1%.

Slovenija ima veći prosjek, ali slabiji neto rast

U Sloveniji je prosječna plaća za travanj 2026. iznosila 2.695,03 eura bruto i 1.688,55 eura neto, navodi SURS. U odnosu na ožujak nominalno je porasla za 0,6%, ali je realno pala za 1,3%, što pokazuje da je i slovenske plaće pritisnuo rast cijena.

Na godišnjoj razini slovenska neto plaća porasla je sa 1.600,77 na 1.688,55 eura, odnosno za 87,78 eura. Bruto plaća porasla je sa 2.521,21 na 2.695,03 eura, što je povećanje od 173,82 eura. Nominalno je bruto plaća u Sloveniji porasla za 6,9%, a neto za 5,5%.

Kada se usporede same prosječne neto plaće, Slovenija je u travnju 2026. bila ispred Hrvatske za 136,55 eura. Kod bruto plaće razlika je znatno veća i iznosi 515,03 eura. To ne znači da svaki slovenski radnik ima toliko veću plaću, nego da je prosjek u Sloveniji i dalje viši, osobito kada se gledaju bruto iznosi.

Medijan pokazuje realniju sliku od prosjeka

U Hrvatskoj je medijalna neto plaća za travanj 2026. iznosila 1.319 eura. To znači da je polovica zaposlenih imala neto plaću manju od tog iznosa, a polovica veću. Medijalna bruto plaća iznosila je 1.810 eura.

U odnosu na travanj 2025. medijalna neto plaća porasla je sa 1.218 na 1.319 eura, dakle za 101 euro. Medijalna bruto plaća povećana je sa 1.656 na 1.810 eura, odnosno za 154 eura. Pritom je medijalna neto plaća u travnju 2026. bila 233 eura niža od prosječne neto plaće, što jasno pokazuje koliko prosjek mogu podići više plaće u bolje plaćenim sektorima.

Slovenski SURS u istoj objavi ne prikazuje medijalnu neto plaću na isti način kao DZS, ali objavljuje distribuciju bruto plaća. Prema tim podacima, uz preračun na puno radno vrijeme, polovica zaposlenih imala bi bruto plaću nižu od 2.300 eura, dok bi 64,9% zaposlenih imalo bruto plaću nižu od prosječne. Zato slovenski podatak ne treba izravno uspoređivati s hrvatskim neto medijanom, ali dobro pokazuje da i u Sloveniji prosjek ne opisuje plaću većine radnika.

U 10 godina plaće su snažno porasle, ali pritisak cijena ostaje

Usporedba s travnjem 2016. dodatno pokazuje koliko su se plaće promijenile u 10 godina. Hrvatska je tada imala prosječnu neto plaću od 5.633 kune, što je preračunato oko 747,63 eura, te prosječnu bruto plaću od 7.688 kuna, odnosno oko 1.020,37 eura. Preračun je napravljen po fiksnom tečaju konverzije 1 euro za 7,53450 kuna.

To znači da je hrvatska prosječna neto plaća od travnja 2016. do travnja 2026. nominalno porasla za oko 804 eura, a bruto plaća za oko 1.160 eura. Medijalna neto plaća porasla je za oko 695 eura, a medijalna bruto za oko 974 eura.

U Sloveniji je u istom razdoblju prosječna neto plaća porasla sa 1.021,74 na 1.688,55 eura, odnosno za 666,81 eura, dok je bruto plaća porasla sa 1.571,12 na 2.695,03 eura, odnosno za 1.123,91 euro.

Za radnike je zato najvažnije gledati više od jedne brojke. Prosječna plaća pokazuje opći smjer gospodarstva, medijan bolje opisuje sredinu raspodjele, a realni rast govori koliko se plaća doista osjeti u svakodnevnom životu. Hrvatska prema zadnjim podacima brže povećava neto iznose na godišnjoj razini, ali Slovenija i dalje ima viši prosjek. Razlika se smanjuje samo ako rast plaća u Hrvatskoj dugoročno ostane brži od rasta cijena.