19.04.2025.
Hrvatski turizam već godinama muku muči s nedostatkom radne snage, pa sve više radnika dolazi iz Srbije i Bosne i Hercegovine.
Poslodavci su, kako bi privukli ljude, spremni ponuditi smještaj, obroke i iznadprosječne plaće, što dodatno povećava interes za sezonski rad na Jadranu.
Priču Edina Salispahića iz Sarajeva, koji ove godine po prvi put odlazi raditi na more, donosi Dnevno.hr. Odabrao je ugostiteljstvo jer voli rad s ljudima i dinamičnu atmosferu. Planira ostati do početka listopada, a kao glavne razloge navodi želju za novim iskustvom i većom zaradom nego kod kuće.
Većina sezonskih radnika ima osiguran besplatan smještaj i hranu, pa im ostaje značajan dio plaće za štednju ili druge potrebe. Goran Savanović iz Sindikata trgovine, turizma i ugostiteljstva RS-a ističe da ljudi masovno odlaze u Hrvatsku i Crnu Goru jer su uvjeti i primanja znatno bolji nego u matičnim zemljama.
Hrvatski poslodavci sve češće nude i status "stalnog sezonca", što znači da radnik može računati na posao svake sezone, a između sezona ima određenu sigurnost, poput prava na povratak ili povoljnijeg ugovora.
U Bosni i Hercegovini i Srbiji za iste poslove radnici zarađuju dvostruko manje, dok su troškovi života slični, pa mnogi odlučuju "spakirati kofere" čim krene sezona. Neki iz pograničnih gradova, poput Trebinja, svakodnevno putuju na posao u Dubrovnik, ali takav način života nije za svakoga.
Koliko se može zaraditi u sezoni?
Plaće ovise o radnom mjestu i iskustvu, ali okvirno iznose:
Osim plaće, u većini slučajeva radnicima su osigurani smještaj i dva obroka dnevno, a radno vrijeme najčešće iznosi osam do devet sati dnevno, s jednim slobodnim danom tjedno.
Potražnja za sezonskim radnicima raste iz godine u godinu, a najviše se traže kuhari, konobari, sobarice, pomoćno osoblje i recepcioneri.
Unatoč dobrim uvjetima, mnogi sezonski rad doživljavaju kao privremeno rješenje, a poslodavci i dalje teško pronalaze dovoljno radnika.