Većinu na burzi čine starije osobe lošijeg obrazovanja, odnosno osobe koje su za poslodavce nezapošljive.
Hrvatska ima povijesno nizak broj nezaposlenih osoba koji je ovih dana, ako se promatra anketna nezaposlenost, vjerojatno pao ispod 100.000.
Za usporedbu, 2002. smo imali i 400.000 nezaposlenih, a 2012. nakon globalne gospodarske krize registrirana nezaposlenost iznosila je više od 338.000.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), trenutačno je na burzi nešto više od 105.000 nezaposlenih, a prema izvješću Državnog zavoda za statistiku (DZS), u prvom tromjesečju ove godine broj anketno nezaposlenih iznosio je 130.000, što znači da je stvarna nezaposlenost u ovom trenutku na rekordno niskoj razini.
Stopa registrirane nezaposlenosti u svibnju je iznosila 6,5 posto, a u prvom tromjesečju stopa anketne nezaposlenosti osoba u dobi od 15 do 64 godine bila je na 7,2 posto, što je za 2,8 postotnih bodova manje nego u istom razdoblju lani, dok je stopa zaposlenosti iznosila 64,2 posto, i to je za 2,8 postotnih bodova više nego lani.
U prvom tromjesečju u Hrvatskoj je bilo gotovo 1,7 milijuna zaposlenih, što je porast za više od 60.000 u odnosu na lani, a istodobno broj nezaposlenih je pao za gotovo 50.000. U svibnju je, prema podacima HZZ-a, nezaposlenost smanjena za 7,6 posto u usporedbi s travnjem te čak 20,4 posto u odnosu na isti mjesec lani.
Trenutačna struktura nezaposlenih je takva da je u 57,4 posto riječ o ženama, polovica su osobe starije od 45 godina, u više od 30 posto slučajeva s niskim obrazovanjem 85,8 posto njih ima radno iskustvo, a najveći je broj nezaposlenih u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Od ukupnog broja anketno nezaposlenih u prvom tromjesečju ove godine, nešto manje od polovice je nezaposleno godinu i dulje.
Drugim riječima, Hrvatska ima oko 50.000 ljudi koji su nezapošljivi, odnosno niti ne traže posao, a bazen onih koji bi mogli raditi sve je plići.
Tako je od siječnja do kraja svibnja bilo prijavljeno ukupno 122.000 slobodnih radnih mjesta, a zaposleno je manje od polovice – 60.000. Trenutačno je na burzi 21.300 slobodnih radnih mjesta. Nedavno je državni tajnik u MUP-u Žarko Katić rekao kako ćemo ove godine očito premašiti 100.000 izdanih dozvola za rad stranaca u Hrvatskoj, što je 20.000 više nego prošle godine. Samo do polovice svibnja MUP je izdao gotovo 46.000 dozvola, a lani je taj broj bio premašen tek usred ljeta.
Sanja Crnković-Pozaić, stručnjakinja za tržište rada, kaže da je u smislu ponude, domaće tržište za mnoga zanimanja deficitarno, a formula za rješavanje problema sastoji se od kombinacije pametne obrazovne politike, prekvalifikacija i politike uvoza radne snage.
– Mi u nekim područjima ne možemo naprijed bez radne snage, a čak su i prekvalifikacije i dokvalifikacije ograničenog dometa jer je riječ o starijoj dobnoj strukturi ljudi koji će teško prihvatiti poslove koji su najviše u potražnji, od poljoprivrede, elektrotehnike i strojarstva, preko turizma, do graditeljstva i IT-ja – smatra Crnković-Pozaić. Takav tip poslova zahtijeva fizičku, mlađu radnu snagu koje nema na tržištu. U tom segmentu, kaže, postoji dobra šansa i država bi to trebala prepoznati i krenuti u smjeru brzog obrazovanja i osposobljavanja OPG-ovaca. Slično je i u IT sektoru gdje se traže osobe koje mogu obavljati jednostavne informatičke poslove.
– U tom bi segmentu trebalo producirati radnu snagu, jer takvih osoba ima vrlo malo, većina ih nakon završene srednje škole odlazi na fakultete. Nedostaje i radne snage u turizmu, graditeljstvu i bez uvoza neće biti moguće nadoknaditi gubitak – kaže. Struktura nezaposlenih na burzi više nije interesantna za tržište rada, dodaje, a ova brojka stvar je strukturnih neusklađenosti – tržište rada traži jedno, a ponuda na HZZ-u je nešto drugo.
– I uz prekvalifikacije i osposobljavanja to je teško ostvariti u kraćem roku. Vrijeme je da politika tržišta rada zauzme sasvim drugačije postavke, a to je da smo deficitarni i da bi trebalo vidjeti koji su nam segmenti najpotrebniji i koja se točno zanimanja treba poticati u smislu upisa u škole, cjeloživotnog obrazovanja, a onda i uvoza radne snage – kaže. Veliki faktor odigrala je i emigracija, ali nedavna analiza koju je radila za sjever Hrvatske pokazala je da se u zadnje tri godine migracijski saldo poboljšao – bilježi se povrat stanovništva iz inozemstva.
– Stvaranje novih perspektiva u Hrvatskoj otvara mogućnost da se mlade, obrazovane obitelji vrate i mislim da bi na tome trebalo dosta poraditi. To nam je velika prilika – zaključuje Crnković-Pozaić.
Izvor: jutarnji.hr
Tražite novi posao?
Nude se prilike za ugostitelje (m/ž), električare (m/ž), vozače (m/ž), instalatere (m/ž) i osobe drugih djelatnosti u Hrvatskoj, te inozemstvu (Austrija, Njemačka…).
