Prosječna neto plaća isplaćena zaposlenima u pravnim osobama na području Grada Zagreba za travanj 2026. godine iznosila je 1.782 eura.

Iako to predstavlja blagi pad u odnosu na prethodni mjesec, na godišnjoj razini bilježi se snažan rast primanja radnika u hrvatskoj metropoli.

Kretanje prosječnih primanja u metropoli

Detaljna analiza koju je pripremio nadležni gradski ured pokazuje iznimno zanimljive trendove na tržištu rada u glavnom gradu. Radnici u Zagrebu su za svoj rad u travnju 2026. godine u prosjeku kući odnijeli 1.782 eura neto. Taj iznos je neznatno manji, točnije za 0,4 posto, u usporedbi s primanjima za ožujak iste godine.

Međutim, kada se ovi podaci usporede s prošlogodišnjima, točnije onima iz travnja 2025. godine, kada je prosječna plaća iznosila 1.642 eura, vidljivo je osjetno i ohrabrujuće povećanje od 8,5 posto.

Slična situacija bilježi se i kod bruto iznosa. Prosječna bruto plaća za travanj 2026. godine dosegnula je 2.577 eura. Poput neto iznosa i prosječna bruto plaća zabilježila je blagi pad od 0,3 posto u odnosu na ožujak, ali uz impresivan skok od 9,8 posto u odnosu na travanj prethodne godine.

Naftna industrija na vrhu, proizvodnja odjeće na dnu

Službeni statistički podaci jasno otkrivaju goleme razlike u primanjima ovisno o sektoru djelatnosti u kojem su Zagrepčani zaposleni. Apsolutni rekorderi po visini primanja su zaposlenici u djelatnosti vađenja sirove nafte i prirodnog plina. U tom je profitabilnom sektoru prosječna neto plaća za travanj iznosila izrazito visokih 3.845 eura, dok je prosječni bruto iznos skočio na čak 5.880 eura.

S druge strane ljestvice nalaze se radnici zaposleni u proizvodnji odjeće. Njihova prosječna neto primanja za isti mjesec iznosila su svega 1.025 eura, dok je bruto iznos bio 1.393 eura. Ovi podaci svjedoče o dubokom jazu između najlukrativnijih industrija i tradicionalnih prerađivačkih grana koje se bore s niskom profitabilnosti.

Koliko vrijedi sat rada i što pokazuje medijan?

Za dublje razumijevanje standarda zaposlenih važno je pogledati i vrijednost radnog sata te medijalnu plaću. Prosječna neto plaća po satu za travanj 2026. godine iznosila je 10,01 eura, dok je bruto iznos po satu procijenjen na 14,47 eura.

Medijalna plaća pruža daleko realniju sliku životnog standarda jer eliminira utjecaj ekstremno visokih i ekstremno niskih primanja malog broja ljudi. Ona je u travnju iznosila 1.495 eura u neto iznosu, odnosno 2.102 eura u bruto iznosu. Prevedeno u praksu, to znači da je točno polovica zaposlenih građana Zagreba primila mjesečnu plaću manju od 1.495 eura, dok je druga polovina zaradila više od tog iznosa.

Iako statistika o prosječnoj zagrebačkoj plaći od gotovo 1.800 eura na prvi pogled djeluje vrlo ohrabrujuće, dublja analiza otkriva višeslojnu sliku tržišta rada u našoj metropoli. Snažan godišnji rast primanja svakako je pozitivan pokazatelj gospodarske otpornosti i prilagodbe tržišta, no jasno je da se on ne prelijeva ravnomjerno na sve slojeve društva. Golema razlika između elitnih sektora poput energetske industrije i onih na dnu ljestvice poput tekstilne industrije stalno nas upozorava na rastuće nejednakosti među građanima. Uz to, podatak da polovica radnika zapravo zarađuje manje od 1.495 eura jasno dokazuje da prosjek često prikriva stvarnost velikog dijela zaposlenih radnika u Zagrebu. Za pravu dugoročnu stabilnost i bolji životni standard svih stanovnika bit će ključno osigurati ravnomjerniji rast primanja u svim sektorima gospodarstva.