Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća u Zagrebu za siječanj 2026. godine iznosila je 1.703 eura.

Ovaj podatak ukazuje na blagi mjesečni rast od 0,6 % dok je u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine zabilježen značajan skok od 8,9 %. Iako prosjek raste, podaci o medijalnoj plaći od 1.472 eura daju jasniju sliku stvarnosti jer pokazuju da polovica zaposlenih u glavnom gradu prima iznos manji od te granice. Istodobno je prosječna bruto plaća dosegnula 2.443 eura što je povećanje od gotovo 10 % na godišnjoj razini.

Sektorske razlike i ekstremni rasponi zarada

Unutar zagrebačkog gospodarstva primjetna je velika razlika u visini primanja ovisno o sektoru djelatnosti. Najveće neto plaće isplaćene su u sektoru vađenja sirove nafte i prirodnog plina gdje prosjek iznosi 2.628 eura. Nasuprot tome najniža primanja zabilježena su u proizvodnji odjeće gdje su radnici u prosjeku primali 1.030 eura neto.

Razlike su još izraženije kod bruto iznosa, najviša prosječna bruto plaća također je zabilježena u djelatnosti vađenja sirove nafte i prirodnog plina, u iznosu od 3.874 eura, dok je najniža bruto plaća isplaćena u proizvodnji odjeće i iznosila je 1.400 eura.

Glavni grad i dalje značajno iznad državnog prosjeka

Usporedba s nacionalnom razinom potvrđuje dominantnu ekonomsku poziciju Zagreba u odnosu na ostatak države. Prosječna neto plaća u Republici Hrvatskoj za siječanj 2026. godine iznosila je 1.511 eura što je za 192 eura manje od iznosa u metropoli. Dok je u Zagrebu najprofitabilniji sektor rudarstvo i vađenje na državnoj razini prednjači zračni prijevoz s prosjekom od 2 352 eura. Proizvodnja odjeće ostaje najslabije plaćena grana u cijeloj zemlji no s prosjekom od 986 eura ona je na nacionalnoj razini još niža nego u samom Zagrebu.

Ekonomska centralizacija i njezine dugoročne posljedice

Kontinuirani trend rasta plaća u Zagrebu koji sustavno nadmašuje državni prosjek dodatno ističe ulogu glavnog grada kao primarnog motora hrvatskog gospodarstva. Iako rast medijalne plaće sugerira opće poboljšanje standarda razlika u odnosu na prosjek i dalje svjedoči o koncentraciji visokih primanja u specifičnim sektorima. Ovakva kretanja potvrđuju stabilnost zagrebačkog tržišta rada ali istodobno naglašavaju potrebu za jačim razvojem drugih regija kako bi se ublažile ekonomske razlike unutar zemlje.

Podaci su prikupljeni na temelju službenih priopćenja Državnog zavoda za statistiku i obrade Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje za siječanj 2026. godine.