Pripreme za turističku sezonu ponovno donose stari problem nedostatka domaće radne snage.

Rješenje za ovu situaciju poslodavci i dalje pronalaze u uvozu radnika iz azijskih zemalja. Kako piše HRT, domaće se radnike često kritizira, ali poslodavci tvrde da ni solidne plaće ne jamče njihov interes. Predsjednik Uprave tvrtke Mon Perin Massimo Piutti napominje kako je iznimno teško pronaći nekoga tko će raditi 8 sati za 1500 eura.

'Ima jako puno ljudi koji su se odlučili raditi privatno, bilo da je riječ o održavanju bazena ili okućnica, gdje u kraćem vremenu mogu zaraditi ono što bi u firmi zaradili u mjesec dana' objasnio je Piutti za HRT zašto nema lokalnih radnika.

Prazninu zato popunjavaju stranci poput Filipinke Marjorie koja u Hrvatskoj radi godinama i posebno voli napojnice. 'Uvjeti su dobri. Da nisu, ne bih bila ovdje tako dugo. Volim raditi ovdje' izjavila je Marjorie.

Službena statistika Ministarstva unutarnjih poslova za siječanj

Službena statistika Ministarstva pokazuje značajan pad izdanih radnih dozvola. U siječnju 2026. godine izdano je ukupno 12.556 dozvola za boravak i rad. Usporedbe radi, u istom mjesecu 2025. godine taj je broj iznosio 17.168. To znači da je izdano gotovo 27 posto manje dozvola. Potražnja za papirima je za četvrtinu manja jer tržište više ne treba toliko potpuno novih ljudi, a i pravila za uvoz radnika su stroža.

Pad se itekako osjeti u građevini i industriji koje ovise o fizičkom radu. Prošle godine graditeljstvo je u siječnju tražilo 5.988 radnika , a ove godine 4.164. Industrija je pala s 2.588 na 2.072 dozvole. Turizam i ugostiteljstvo također bilježe pad s lanjskih 3.995 na ovogodišnjih 3.500 izdanih dozvola.

Što je glavni uzrok ovom ogromnom padu od 27 posto? Odgovor leži u vrsti dozvola koje se danas izdaju. Naime, poslodavci su prošle godine tražili čak 11.282 dozvole za potpuno novo zapošljavanje. Ove godine taj je broj pao na samo 4.480. Jednostavno rečeno, početna navala je prošla i ne uvozi se toliko potpuno novih ljudi s drugog kraja svijeta.

Umjesto novih zapošljavanja, događa se masovno produljenje papira već prisutnim starim radnicima. Lani je produljeno 5.411 dozvola , dok se ove godine ta brojka popela na 6.370. Poslodavci, umjesto da stalno mijenjaju i uvoze nove nepoznate radnike, radije zadržavaju one koji su se pokazali dobrima, koji su se uklopili i koji već znaju posao.

Zbog toga su se promijenile i zemlje iz kojih nam ljudi najviše dolaze. Prošle je godine u siječnju apsolutni rekorder bio Nepal s 4.309 radnika , dok su sada na prvom mjestu Filipini s 2.433 dozvole. Slijedi Bosna i Hercegovina s 2.181 te Nepal s 2.159 radnika. Ovo jasno dokazuje da poslodavci sada pažljivije biraju i ulažu u kadar koji se lakše prilagođava kulturi i poslu.

Edukacija i integracija kao temelj uspjeha

Da bi se osigurala visoka kvaliteta, hotelske kuće provode strogu selekciju. Direktorica Odjela ljudskih potencijala Isabella Frančula za HRT detaljno objašnjava proces. 'Iznajmimo školu, kandidati imaju priliku pokazati svoje kuharske vještine i vještine posluživanja, a naši voditelji ih potom stručno ocjenjuju i na taj način odabiru kadar', izjavila je Frančula.

Poseban je izazov u kampovima gdje je udio stranaca iznimno visok. Massimo Piutti upozorava da integracija zahtijeva puno truda. 'Činjenica je da se s njima mora jako puno raditi i naučiti ih sve ono što bi naš domaći čovjek već znao' istaknuo je.

Policija apelira na podnošenje zahtjeva na vrijeme jer procedura može potrajati. Načelnik Robi Belušić kaže kako rješavanje traje od 15 dana do mjesec dana. 'U nekim se situacijama taj rok produži, ali uglavnom uspijevamo sve odraditi na vrijeme' pojasnio je Belušić.

Hrvatsko gospodarstvo bez stranih ruku jednostavno ne može funkcionirati. Iako statistika bilježi pad ukupnog uvoza od 27 %, to je zapravo odlična vijest. Prelazimo iz faze stihijskog popunjavanja radnih mjesta u zrelu fazu zadržavanja kvalitetnih i provjerenih radnika. Dok god poslodavci nude poštene uvjete, imat ćemo zadovoljne radnike i sigurnu turističku sezonu.