Hrvatska u srpnju bilježi rast turista: Dolasci porasli 2,7 posto
10.09.2026.

Njemački list WELT početkom rujna opisao je praznije plaže i mirnije stare gradske jezgre na dijelu hrvatske obale te upozorio da visoke cijene odbijaju goste.
Službene brojke za srpanj ipak ne pokazuju pad turističkog prometa. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u komercijalnom smještaju ostvareno je 4,5 milijuna dolazaka i 25,3 milijuna noćenja.
Srpanj ipak završio u plusu
Broj dolazaka porastao je za 2,7 posto, a broj noćenja za 1,2 posto u odnosu na srpanj prošle godine. Domaći turisti ostvarili su 411 tisuća dolazaka i 1,9 milijuna noćenja, dok su strani gosti zabilježili 4,1 milijun dolazaka i 23,4 milijuna noćenja. Veći rast dolazaka od noćenja upućuje na to da su se gosti u prosjeku zadržavali nešto kraće.
Strani turisti ostvarili su 92,7 posto svih noćenja. Najviše su ih ponovno imali gosti iz Njemačke, ukupno 4,4 milijuna, a slijedili su turisti iz Slovenije s 2,7 milijuna noćenja. Nijemci su ostvarili 1,2 posto više noćenja nego lani, a Slovenci 0,3 posto više.
Najviše noćenja u odmaralištima i sličnom smještaju
Više od polovice svih noćenja, odnosno 56,4 posto, ostvareno je u odmaralištima i sličnim objektima za kraći odmor. Kampovi su imali 6 milijuna noćenja, a hoteli i sličan smještaj 5 milijuna. Sve tri glavne skupine smještaja zabilježile su blagi rast u odnosu na prošlu godinu.
Najviše noćenja imala je Istarska županija, ukupno 7,5 milijuna, što je gotovo trećina svih noćenja u Hrvatskoj. U prvih sedam mjeseci 2026. zabilježeno je 11,7 milijuna dolazaka i 51,2 milijuna noćenja, također nešto više nego lani. DZS ne istražuje razloge tog rasta, ali brojke pokazuju da su porasli i domaći i strani turistički promet, pri čemu je domaći rastao znatno brže.
Broj noćenja nije isto što i puna plaža
Podaci ne potvrđuju tvrdnju da je hrvatska obala ostala prazna ili da je sezona podbacila. Turista i noćenja u srpnju bilo je nešto više nego godinu ranije, ali rast je skroman i ne poništava upozorenja o visokim cijenama i kraćem boravku gostiju. Hrvatski turizam zasad nije ostao bez turista, no to ne znači da može zanemariti pitanje dobivaju li gosti dovoljno za novac koji troše.











