U srcu turističke sezone u Hrvatskoj sve češće se može čuti nezadovoljstvo gostiju zbog cijena koje su, za mnoge, dosegle nezamislive razine. I dok su nadležni godinama taktizirali izbjegavajući raspravu o rastu cijena pred špicu ljeta, pravi val kritika izbio je na društvenim mrežama.

Na objave o kavi koja se naplaćuje 7, pa čak i 12 eura, te sobama bez prozora od 166 eura po noći, ni domaći ni strani turisti nisu ostali ravnodušni. Domaća gošća, šokirana nakon što joj je jutarnja ledena kava, bez prethodnog pogleda na cjenik, naplaćena 7 eura, javno je podijelila račun komentirajući: “Za taj novac u Grčkoj mogu dobiti i kavu i giros.” Drugi su je tješili da je još i dobro prošla, jer na obali postoje mjesta gdje ista kava stoji čak deset ili dvanaest eura, piše Večernji list.

Ni smještaj ne zaostaje za cijenama. Britanska turistkinja se iznenadila kad je za sobu s bračnim krevetom i kupaonicom, ali bez prozora, u povijesnoj jezgri Dubrovnika platila tri noći čak 500 eura – odnosno 166,6 eura po noćenju. Slično su u šoku bile mlade gošće iz Njemačke koje su, listajući račune iz marketa, ostale bez riječi kad su za kremu za sunčanje vidjele cijenu od 33 eura. Litra gaziranog pića košta 2,25 eura, a limenka Red Bulla čak 3,42 eura.

Australskim posjetiteljima nisu promaknule ni cijene osnovnih prehrambenih namirnica, od sira, mlijeka pa do konzerve tune. Putnici svijeta i blogeri, poput Christiana Hergesella i Marie, analizirali su troškove na 16 destinacija o čemu su pisali na svom blogu worldonabudget.de i zaključili da sedmodnevni ljetni boravak za dvoje samo za smještaj iznosi u prosjeku 739 eura u glavnoj sezoni, dok večera za dvoje bez problema doseže 40 do 60 eura. Cijena ćevapčića penje se na 13,23 eura, pola litre piva do 5 eura, a kilogram ribe i do 72 eura.

Kombinacija visoke potražnje iz postpandemijskih godina i euroizacije dovela je do toga da je Hrvatska po poskupljenjima značajno pretekla konkurenciju. Usporedbe s Grčkom i Španjolskom više nisu na hrvatsku stranu, budući da su cijene u restoranima, prema dostupnim podacima, skočile za 51,6 posto od 2019. godine, dok su na Mediteranu porasle 21,5 posto. Hotelski smještaj također je skuplji za 43 posto u odnosu na 2019., nasuprot 24 posto rasta u drugim mediteranskim zemljama. Prosječna dnevna potrošnja gosta u Hrvatskoj danas iznosi 170 eura, dok je primjerice u Italiji ili Španjolskoj oko 250 eura, pri čemu su brojni sadržaji u tim zemljama uključeni u cijenu i nude veću vrijednost za novac.

Inflacija u Hrvatskoj dodatno je podigla cijene hrane, pića i usluga, pa su godinu za godinom zabilježeni dvoznamenkasti skokovi, najviše u restoranima i hotelima. Prema dostupnim istraživanjima, cijene tijekom vrhunca sezone za osnovni hotelski smještaj se kreću od 70 do 150 eura po osobi po noćenju, što znači da tjedan dana ljetovanja često premašuje iznos od 1.000 eura, dok izvan sezone cijene znatno padaju.

Nezadovoljstvo ne izostaje ni među domaćim stanovništvom koje sve teže može priuštiti godišnji odmor na Jadranu. I dok se rasprave o cijenama odvijaju na društvenim mrežama, europski mediji redovito bilježe streloviti rast cijena u Hrvatskoj i jasno ističu kako je ta zemlja izgubila status povoljne destinacije. Unatoč upozorenjima ekonomista da rast cijena nadmašuje rast kupovne moći posjetitelja, turističke vlasti rijetko javno otvaraju tu temu.

Danas, Hrvatska ulazi u društvo najskupljih turističkih odredišta na Mediteranu, a trend poskupljenja itekako utječe na izbor destinacije kod stranih gostiju. Oni koji sve češće biraju vlastitu kuhinju umjesto restorana ili razgledavaju druge ponude u regiji, šalju jasnu poruku: skupoća nije više samo privremena pojava već ozbiljna prepreka povratku na hrvatsku obalu.

Za razliku od prošlih godina kad je Hrvatska bila poznata po dobroj vrijednosti za novac, danas su cijene na Jadranu postale pravi izazov i za one s dubljim džepom.