Naš svijet se neprestano mijenja. Nova radna mjesta dolaze, stara nestaju, a samo rijetke pozicije ostaju nepromijenjene desetljećima.

Danas, dok gledamo kako umjetna inteligencija i automatizacija preoblikuju naše gospodarstvo, svjedočimo još jednom poglavlju te velike povijesne priče o nestajanju zanimanja i rađanju novih prilika.

Zašto poslovi izumiru polako, a ne preko noći?

Automatizacija ne dolazi s velikim praskom, već poput tihe kiše koja polako, ali sigurno mijenja krajolik. Prema najnovijim globalnim procjenama, čak četvrtina svih radnih mjesta u svijetu izložena je barem srednjem riziku zbog generativne umjetne inteligencije. No, tehnologija ne zamjenjuje odmah cijele profesije, ona prvo polako kreće od rutinskih, ponovljivih zadataka, ostavljajući složenije dijelove posla ljudima.

Ista stvar se provlači kroz prošlost. Elektrifikacija je izbrisala gradske paličare tek kad je postala dovoljno jeftina i sigurna, a automatski telefoni su godinama živjeli uz bok ljudskim operaterima prije nego što su ih potpuno zamijenili.

Tihi padovi: Zanimanja koja nestaju pred našim očima

Zamislite blagajnicu u trgovini koja je nekad bila srce kvartovske prodavaonice. Danas joj prijete samoposlužne blagajne i mobilno skeniranje, a trgovine koje uvode AI-checkout sustave bilježe i do 38% manje radnih mjesta za blagajnike. Bankovni šalteri, nekoć mjesta svakodnevne gužve, sada su poluprazni jer klijenti sve više koriste e-banking i digitalne isplate. Broj europskih bankarskih službenika prepolovio se u samo deset godina.

Agenti u pozivnim centrima suočavaju se s najezdom glasovnih asistenata i chatbotova, dok prodavači karata i kiosci nestaju pred automatiziranim terminalima i QR ulaznicama. Videoteke, nekoć okupljališta filmofila, danas su tek nostalgična uspomena, streaming servisi i digitalna distribucija gotovo su ih izbrisali s lica zemlje.

Povijest nas uči: Ništa nije vječno

Ovo nije prvi put da svijet gleda kako zanimanja nestaju. Gradski paličari, koji su svake večeri palili ulično svjetlo, nestali su s dolaskom električne rasvjete krajem 19. stoljeća. Telefonisti na centralama, simbol komunikacijskog napretka, opstali su iznenađujuće dugo uz automatizirane centrale, društvene navike i kvaliteta usluge usporile su njihovo 'izumiranje' desetljećima. Operateri liftova, jedini posao koji je službeno izbrisan iz američkog popisa zanimanja, nestali su tek kad je tehnologija postala dovoljno sigurna i jednostavna za svakoga.

Povijest je prepuna takvih 'izumrlih' zanimanja: sakupljači pijavica, vozači trupaca, svi su oni jednom bili svakodnevica, a danas su tek fusnota u udžbenicima.

Kako izgleda sporo izumiranje iznutra?

Nestanak zanimanja ne događa se naglo. Prvo se zamrznu nova zapošljavanja, trgovine radije šire samonaplatne zone nego što raspisuju natječaje za blagajnike. Složeniji zadaci ostaju ljudima: bankarski šalteri sve više služe za savjetovanje, dok se jednostavne transakcije sele u automate.

Radnici se prilagođavaju, pozivni agenti postaju nadglednici botova ili specijalisti za rješavanje složenih reklamacija, umjesto klasičnih prodavača.

Kako prepoznati da je vaš posao sljedeći?

Ako je posao standardiziran, ponovljiv i lako mjerljiv, velika je vjerojatnost da će ga prije ili kasnije preuzeti algoritam. Tržišta automatizacije rastu rekordnom brzinom, primjerice, europsko tržište retail-automatike raste 13% godišnje.

Što učiniti kad posao nestaje?

Povijest nas uči da je ključ preživljavanja upravo prilagodba. Specijalizacija za zadatke koje strojevi teško mogu obaviti, poput rješavanja emocionalno nabijenih reklamacija, postaje zlata vrijedna. Učenje rada s novim tehnologijama, umjesto borbe protiv njih, otvara vrata novim prilikama. Praćenje ranih signala, korporativnih ulaganja u automatiku, pada broja oglasa za juniorske pozicije, rasta outsourcing-platformi može biti presudno za pravovremeno preusmjeravanje karijere.

Umjesto da se svi boje automatizacije ili joj pružaju otpor, radnici koji prihvate nove tehnologije i nauče ih koristiti postaju nezamjenjivi članovi tima. Primjerice, u modernim skladištima i na gradilištima sve se više koriste roboti, automatizirani viličari, egzoskeleti i pametni alati, ali netko mora znati upravljati, održavati i nadzirati te sustave.

Umjesto ponavljajućih, monotonih zadataka poput ručnog prenošenja tereta, radnici se mogu specijalizirati za poslove koje strojevi još dugo neće moći preuzeti: nadzor sigurnosti, rješavanje nepredviđenih problema na gradilištu, kontrolu kvalitete ili održavanje strojeva. Uvođenje automatizacije često oslobađa radnike od najtežih i najopasnijih poslova, omogućujući im da se usmjere na zadatke koji zahtijevaju iskustvo, snalažljivost i brzu reakciju.

Praćenje ranih signala, poput pojave novih strojeva, povećanja ulaganja u automatiku ili smanjenja broja natječaja za osnovne fizičke poslove, može biti ključno za pravovremenu prilagodbu. Radnici koji se dodatno educiraju, primjerice, za rad s automatiziranim sustavima, održavanje strojeva ili upravljanje pametnim skladištima bit će traženiji i sigurniji na tržištu rada.

U konačnici, povijest pokazuje da oni koji nauče raditi zajedno s tehnologijom, umjesto protiv nje, otvaraju si vrata prema stabilnijim, sigurnijim i bolje plaćenim poslovima čak i u industrijama gdje se na prvi pogled čini da strojevi preuzimaju sve.

Izumiranje ili evolucija?

Poslovi rijetko nestanu preko noći. Kombinacija jeftinije tehnologije, promjene navika i regulatornog guranja digitalnog stvara 'tihe padove' broja radnih mjesta koji se vide tek u statistici nekoliko godina kasnije. Povijest nas uči da oni koji na vrijeme prepoznaju signale i razviju nove vještine, prije nego što 'posljednji operater lifta' ugasi svjetlo ne nestaju, već evoluiraju i pronalaze svoje mjesto u novom svijetu rada.

Sve više se govori o tome kako se radna snaga preusmjerava prema kreativnim i zabavnim industrijama, onim područjima gdje je ljudska autentičnost, originalnost i osobni pečat nezamjenjiv. Nekada su najtraženija zanimanja bila vezana uz fizički rad, proizvodnju ili usluge. Danas, međutim, sve više mladih sanja o karijeri u stvaranju sadržaja, snimanju videa, vođenju podcasta ili influencanju na društvenim mrežama. TikTok, Instagram i YouTube pretvorili su hobije poput pjevanja, kuhanja, šminkanja ili putovanja u ozbiljan posao, a neki su od toga izgradili prava poslovna carstva. Kreativne industrije, od glazbe, filma, dizajna, fotografije, do digitalnog marketinga i stvaranja online sadržaja bilježe rast i otvaraju nova radna mjesta, često i brže od tradicionalnih sektora. Automatizacija oslobađa ljude od ponavljajućih zadataka, ali istovremeno povećava potražnju za originalnim idejama, inovacijama i zabavom.

Oni koji su nekoć radili fizičke poslove, danas sve češće traže priliku u kreativnim industrijama, bilo kroz edukaciju, vlastite projekte ili suradnje s brendovima. Kreativna i zabavna sfera tako postaje utočište za one koji žele pobjeći od automatizacije i pronaći sigurnost u onome što strojevi još uvijek ne mogu nadmašiti: ljudskoj autentičnosti i kreativnosti.

Povijest pokazuje da svaka tehnološka revolucija otvara vrata novim oblicima rada, a danas su to upravo kreativci, zabavljači i influenceri, ljudi koji znaju ispričati priču, nasmijati i inspirirati druge. Oni koji se na vrijeme prilagode i razviju svoje kreativne vještine, mogu pronaći svoje mjesto u novom, digitalnom svijetu rada.