Plaće u oglasima za posao više neće moći ostati tema koja se otkriva tek na kraju selekcijskog postupka.

Europska unija donijela je Direktivu o transparentnosti plaća, kojom želi ojačati načelo jednake plaće za jednak rad ili rad jednake vrijednosti, posebno kada je riječ o razlikama između žena i muškaraca. Nova pravila države članice, uključujući Hrvatsku, moraju prenijeti u nacionalno zakonodavstvo do 7. lipnja 2026. godine.

Što se zapravo mijenja?

Cilj direktive nije samo da kandidati lakše saznaju koliku plaću mogu očekivati. Širi cilj je smanjiti neobjašnjive razlike u plaćama između žena i muškaraca te poslodavce obvezati da jasnije pokažu kako određuju plaće, napredovanja i platne razrede.

Prema podacima koje navodi Vijeće Europske unije, rodna razlika u plaćama u EU iznosi oko 11 %, dok rodna razlika u mirovinama doseže oko 25 %. Drugim riječima, razlika u plaći ne utječe samo na mjesečna primanja, nego se dugoročno prelijeva i na mirovine, životni standard i rizik od siromaštva u starijoj dobi.

Hoće li plaća morati pisati baš u oglasu za posao?

Ovdje je važno izbjeći pojednostavljenje. Prema europskim pravilima, poslodavac će kandidatu morati dati informaciju o početnoj plaći ili rasponu plaće za oglašeno radno mjesto. Međutim, sama direktiva ostavlja mogućnost da se ta informacija navede u obavijesti o slobodnom radnom mjestu ili da se kandidatu dostavi prije razgovora za posao.

To znači da iz same EU direktive ne proizlazi nužno da će svaki oglas morati javno sadržavati točan iznos plaće. Ključno je da kandidat informaciju mora dobiti pravodobno, prije razgovora za posao, kako ne bi ulazio u selekcijski postupak bez osnovne informacije o uvjetima rada.

Hrvatski zakon može biti precizniji i stroži od minimalnog europskog okvira. Zato će konačan odgovor o tome hoće li se plaća morati navoditi baš u svakom oglasu ovisiti o hrvatskim izmjenama Zakona o radu i drugim provedbenim pravilima. Ono što je sigurno jest da praksa u kojoj kandidat tek nakon više krugova razgovora sazna okvir plaće više neće biti u skladuhu novih pravila.

Poslodavci više neće smjeti pitati koliko ste prije zarađivali

Jedna od važnijih novosti odnosi se na razgovore za posao. Poslodavci se više neće smjeti raspitivati o plaći koju je kandidat imao kod sadašnjeg ili prethodnog poslodavca. Time se želi spriječiti da se ranije niža plaća prenese na novo radno mjesto i nastavi stvarati razliku u primanjima, osobito kod skupina koje su već bile slabije plaćene.

Za kandidate to znači jaču pregovaračku poziciju. Plaća bi se trebala određivati prema vrijednosti posla, znanju, iskustvu, odgovornosti i objektivnim kriterijima, a ne prema tome koliko je netko zarađivao u prošloj tvrtki.

Radnici će moći tražiti informacije o platnim razredima

Nova pravila ne odnose se samo na zapošljavanje novih radnika. Nakon što osoba dobije posao, imat će pravo zatražiti informacije o vlastitom platnom razredu i o prosječnim platnim razredima za radnike koji obavljaju jednak rad ili rad jednake vrijednosti. Ti podaci morat će biti raščlanjeni po spolu.

To ne znači da će radnici automatski dobiti popis točnih plaća svih kolega. Poanta je u usporedivim prosjecima i kriterijima, kako bi se moglo vidjeti postoji li neobjašnjiva razlika u plaći između muškaraca i žena na istim ili usporedivim poslovima.

Veće tvrtke čekaju dodatne obveze

Poseban nadzor uvodi se za poslodavce sa 100 i više zaposlenih. Oni će morati dostavljati podatke o razlikama u plaćama između žena i muškaraca prema različitim kategorijama radnika. Ako se pokaže razlika od najmanje 5 % koja se ne može opravdati objektivnim i rodno neutralnim kriterijima, poslodavac će morati provesti dodatnu procjenu plaća i poduzeti mjere za ispravljanje razlika.

Važno je naglasiti da se dio obveza izvješćivanja odnosi na veće poslodavce, ali to ne znači da se transparentnost plaća tiče samo velikih sustava. Pravila o informiranju kandidata i zabrani pitanja o prijašnjoj plaći zahvatit će znatno širi krug poslodavaca.

Što to znači za hrvatsko tržište rada?

Za radnike i kandidate nova pravila znače manje neizvjesnosti. Kandidat će prije razgovora morati znati barem početni iznos ili raspon plaće, što će smanjiti gubljenje vremena na natječaje koji ne odgovaraju njegovim očekivanjima.

Za poslodavce to znači više pripreme. Tvrtke će morati jasnije urediti platne razrede, kriterije napredovanja i razloge zbog kojih se plaće razlikuju među radnicima. Oni koji već imaju uređen sustav plaća vjerojatno će se prilagoditi lakše. Oni koji plaće određuju od slučaja do slučaja mogli bi imati znatno više posla.

Manje prostora za netransparentne pregovore

Direktiva neće automatski izjednačiti sve plaće niti će sama po sebi riješiti problem niskih primanja. Ona prije svega uvodi pravila koja bi trebala smanjiti prostor za nejasne, proizvoljne i teško provjerljive razlike u plaćama. Za hrvatske radnike najvidljivija promjena bit će to što će informacija o plaći morati doći ranije, a ne tek kada je kandidat već potrošio vrijeme na selekcijski postupak.

Ako se pravila provedu jasno i dosljedno, tržište rada moglo bi postati poštenije i preglednije. Ako se provedu samo formalno, poslodavci će vjerojatno pronaći načine da objavljuju preširoke raspone plaća koji kandidatima neće mnogo značiti. Zato će ključna biti hrvatska provedba direktive, nadzor i praksa koja će se razviti nakon stupanja novih pravila na snagu.

Izvori podataka: Vijeće Europske unije, Direktiva (EU) 2023/970 i priopćenje Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova o prenošenju direktive u hrvatsko zakonodavstvo.