Štednja je u Austriji duboko ukorijenjena navika, no sve više građana teško pronalazi novac koji bi mogli odvojiti sa strane.

Čak 33 % ispitanih kaže da im na kraju mjeseca ništa ne ostaje za štednju, što je 4 % više nego prošle godine. Pokazuje to novo istraživanje Erste Bank i austrijskih štedionica, koje je proveo institut IMAS International, a čiji su rezultati objavljeni 13. listopada.

Istraživanje je obuhvatilo 1.382 stanovnika Austrije u dobi od 16 do 76 godina. Rezultati pokazuju da želja za štednjom raste, ali financijske mogućnosti sve teže prate takva očekivanja.

Prosječna mjesečna štednja pala na 306 eura

Čak 83 % ispitanih smatra štednju važnom, što je najviša zabilježena razina od 2014. godine. Ipak, oni koji uspijevaju odvajati novac sada u prosjeku štede 306 eura mjesečno, odnosno 14 eura manje nego prošle godine.

Kada se uračuna inflacija, stvarna vrijednost tog iznosa približno odgovara razini iz 2016. godine. Istodobno je samo 34 % ispitanih zadovoljno iznosom koji uspijevaju uštedjeti, dok ih je prošle godine bilo 39 %. Riječ je o najnižoj razini zadovoljstva od 2014. godine.

Važno je naglasiti da se prosječnih 306 eura odnosi na građane koji uspijevaju štedjeti, a ne na sve stanovnike Austrije.

Muškarci štede znatno više od žena

Istraživanje je pokazalo i razliku u iznosima koje mjesečno štede muškarci i žene. Muškarci u prosjeku odvajaju 384 eura, a žene 227 eura, što je približno 41 % manje.

Financijska sigurnost glavni je razlog zbog kojeg građani nastoje štedjeti. Među ispitanicima koji štede njih 91 % izdvaja novac za nepredviđene situacije, dok 77 % štednju povezuje s dugoročnom financijskom sigurnošću.

Štedne knjižice i dalje popularne, ali sve više građana ulaže

Unatoč promjenama, tradicionalna štednja i dalje je najzastupljenija. Štedne račune ili štedne knjižice koristi 79 % ispitanih, dok 40 % ulaže u vrijednosne papire, među kojima su dionice i investicijski fondovi.

Ulaganja u vrijednosne papire prvi su put premašila popularnost namjenske stambene štednje, čiji je udio u godinu dana pao s 43 % na 34 %.

Istodobno, 52 % ispitanih dio novca štedi i na tekućem računu, a približno četvrtina čuva ušteđevinu kod kuće ili u sefu.

Želja za štednjom raste, ali novca je sve manje

Rezultati istraživanja pokazuju da financijska sigurnost austrijskim građanima postaje sve važnija, ali da znatan dio stanovništva teško uspijeva izdvojiti dodatni novac.

Posebno se ističe podatak da svaki treći ispitanik na kraju mjeseca nema preostalog novca za štednju. To ne znači nužno da te osobe nemaju nikakvu ušteđevinu, već da im mjesečna primanja i rashodi ne ostavljaju prostor za novo izdvajanje.

Iako građani koji štede u prosjeku i dalje odvajaju više od 300 eura mjesečno, taj podatak ne odražava financijske mogućnosti svih kućanstava. Razlika između onih koji uspijevaju redovito štedjeti i onih kojima na kraju mjeseca ništa ne ostaje pokazuje koliko se financijske prilike razlikuju i u jednoj od gospodarski razvijenijih europskih zemalja.