Početak 2026. godine donio je značajan pozitivan pomak za novčanike hrvatskih građana.

Prema najnovijem izvješću Državnog zavoda za statistiku (DZS), prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za siječanj iznosila je 1.511 eura. Ovaj podatak ukazuje na nastavak trenda rasta primanja, s obzirom na to da je u odnosu na prosinac prethodne godine zabilježen nominalni rast od 1,1 posto.

Kada se u obzir uzmu kretanja cijena i troškovi života, realni rast iznosi 0,8 posto, što potvrđuje da kupovna moć građana polako, ali stabilno jača.

Razlika između prosjeka i stvarnosti koju živi većina građana

Iako je brojka od 1.511 eura ona koja puni naslovnice, stručnjaci i statističari ističu kako je za dublje razumijevanje standarda ključno promatrati medijalnu plaću. Medijalna neto plaća za siječanj 2026. godine iznosila je 1.304 eura. Kako bi se to objasnilo najjednostavnijim rječnikom, medijan predstavlja točnu sredinu niza. To znači da polovica svih zaposlenih u Hrvatskoj prima manje od 1.304 eura, dok druga polovica zarađuje više od tog iznosa. Razlika između prosječne i medijalne plaće nastaje jer mali broj ekstremno visokih plaća podiže ukupni prosjek, pa medijan često pruža realniju sliku o tome koliko zapravo zarađuje "prosječan" radnik.

Što točno znače bruto i neto iznosi te realni rast?

Za radnike koji se ne susreću svakodnevno s ekonomskim terminima, važno je razjasniti osnovne pojmove iz izvješća. Neto plaća je iznos koji radnik dobiva izravno na svoj račun nakon što se podmire sve obveze prema državi.

S druge strane, prosječna siječanjska bruto plaća iznosila je 2.114 eura. Taj iznos predstavlja ukupni trošak koji poslodavac izdvaja za radnika, a uključuje neto plaću, doprinose za mirovinsko osiguranje te porez na dohodak.

Kada DZS navodi da je plaća nominalno viša, to se odnosi isključivo na postotni porast broja eura na računu. Međutim, realni rast je daleko važniji jer on pokazuje koliko se više robe i usluga može kupiti tim novcem nakon što se obračuna inflacija. Činjenica da su plaće u odnosu na siječanj prošle godine realno porasle za 4,9 posto sugerira da su primanja rasla brže od cijena u trgovinama.

Velike razlike među sektorima i najviša primanja u zraku

Analiza po djelatnostima otkriva duboke razlike u plaćama ovisno o sektoru u kojem se radi. Titulu najbolje plaćenih radnika u siječnju ponijeli su zaposleni u sektoru zračnog prijevoza, gdje je prosječna neto plaća iznosila čak 2.352 eura. Na suprotnoj strani ljestvice nalaze se radnici u proizvodnji odjeće, čija su siječanjska primanja bila najniža te su u prosjeku iznosila tek 986 eura. Ovi podaci zorno prikazuju polarizaciju tržišta rada između visokotehnoloških, deficitarnih zanimanja i radno intenzivnih industrija s niskom dodanom vrijednošću.

Zanimljivosti s tržišta rada u siječnju

Statistika nudi i uvid u radne sate pa je tako u siječnju prosječno zabilježeno 174 plaćena sata. Najviše su se naradili zaposleni u vodnom prijevozu s prosjekom od 187 sati, dok su najmanje radnih sati odradili djelatnici u socijalnoj skrbi bez smještaja. Također je zanimljivo primijetiti da je prosječna satnica za siječanj iznosila 8,46 eura neto, što je značajan skok od 13 posto u usporedbi s istim mjesecom prošle godine. Osim redovnih plaća, mnogi su radnici ostvarili i neoporezive primitke poput nagrada za radne rezultate ili naknada za topli obrok, koji su u prosjeku iznosili oko 207 eura po primatelju.

Podaci Državnog zavoda za statistiku za siječanj 2026. godine ocrtavaju sliku gospodarstva koje se bori s inflacijom kroz kontinuirani pritisak na rast plaća. Iako prelazak granice od 1.500 eura zvuči kao psihološki i ekonomski trijumf, jaz od preko 200 eura između prosjeka i medijana podsjeća nas da veliki dio radne snage i dalje živi s primanjima koja su bliža minimalcu nego nacionalnom prosjeku. Pred hrvatskim je gospodarstvom i dalje izazov kako povećati plaće u slabije plaćenim sektorima, a da se pritom ne ugrozi njihova opstojnost na tržištu.