Početak 2026. godine na hrvatsko tržište rada donio je očekivane zimske trendove, ali i potvrdu dugoročnog oporavka zaposlenosti.

Prema najnovijim službenim podacima koje je objavio Hrvatski zavod za zapošljavanje, krajem siječnja u evidenciji nezaposlenih bilo je registrirano ukupno 87.935 osoba. Iako ova brojka na prvi pogled sugerira rast u odnosu na prosinac prošle godine, dublja analiza otkriva znatno pozitivniju sliku kada se podaci usporede s istim razdobljem lani.

Sezonski utjecaj nasuprot godišnjem trendu

Siječanj je tradicionalno mjesec u kojem hrvatska burza rada bilježi rast broja nezaposlenih, prvenstveno zbog smanjenog obujma poslova u turizmu, građevinarstvu i poljoprivredi tijekom zime. Tako je i ovog siječnja broj nezaposlenih porastao za 6,4 %, odnosno za 5.310 osoba u odnosu na prethodni mjesec. Međutim, ključni pokazatelj zdravlja tržišta rada je godišnja usporedba koja pokazuje da je nezaposlenost smanjena za čak 9,7 % u odnosu na siječanj 2025. godine. To znači da je u evidenciji bilo 9.406 osoba manje nego godinu dana ranije, što ukazuje na nastavak trenda jačanja potražnje za radnom snagom unatoč sezonskim fluktuacijama.

Tko su nezaposleni građani?

Analizirajući strukturu nezaposlenih prema spolu, podaci pokazuju da žene i dalje čine većinu u evidenciji Zavoda s udjelom od 52,7 %, dok muškarci čine 47,3 %. Ipak, ohrabrujuća je činjenica da je broj nezaposlenih smanjen u obje skupine na godišnjoj razini, pri čemu je kod žena zabilježen pad od 10,3 %, a kod muškaraca za 9,0 %.

Gledano prema dobnim skupinama, nezaposlenost je pala u svim kategorijama u odnosu na prošlu godinu. Najznačajnije smanjenje, od gotovo 15 %, zabilježeno je u skupini osoba od 55 do 59 godina, što sugerira da se i starija radna snaga uspješnije integrira na tržište rada ili odlazi u mirovinu. S druge strane, mladi u dobi od 25 do 29 godina bilježe najblaži pad nezaposlenosti.

Kada je riječ o obrazovnoj strukturi, najveći udio nezaposlenih čine osobe sa završenom srednjom školom. Više od 60 posto svih nezaposlenih ima trogodišnje ili četverogodišnje srednjoškolsko obrazovanje. S druge strane, visokoobrazovane osobe čine manji dio evidencije, s udjelom od 8,6 %, što potvrđuje da diploma i dalje pruža veću sigurnost na tržištu rada. Zanimljivo je da je najveći relativni pad nezaposlenosti zabilježen upravo kod osoba s nižim stupnjem obrazovanja, odnosno onih sa završenom samo osnovnom školom.

Regionalne specifičnosti i 'Jadranski paradoks'

Geografska raspodjela nezaposlenosti i dalje oslikava specifičnosti hrvatskog gospodarstva. Splitsko-dalmatinska županija u siječnju je nosila neslavnu titulu županije s najvećim brojem nezaposlenih, s gotovo 15 tisuća osoba u evidenciji, što čini 17 % ukupne nezaposlenosti u državi. Slijede je Osječko-baranjska županija i Grad Zagreb. Nasuprot tome, Ličko-senjska županija bilježi najmanji broj nezaposlenih, svega 1.192 osobe.

Unatoč ovim apsolutnim brojkama, većina županija bilježi pozitivne trendove. U čak devetnaest županija evidentirana je manja nezaposlenost nego prošle godine. Istarska županija predvodi ovaj pozitivni trend s padom nezaposlenosti od čak 21,4 %, a slijede je Požeško-slavonska i Sisačko-moslavačka županija. Iznimke su tek Zadarska i Zagrebačka županija gdje je zabilježen blagi porast broja nezaposlenih.

Dinamika zapošljavanja i potražnja poslodavaca

Tijekom siječnja u evidenciju nezaposlenih novoprijavljena je 16.821 osoba. Velika većina njih došla je izravno iz radnog odnosa, najčešće zbog isteka ugovora na određeno vrijeme ili završetka sezonskih poslova. Najviše novoprijavljenih radnika prethodno je radilo u turizmu, ugostiteljstvu i trgovini, što je tipično za ovo doba godine.

Istovremeno, iz evidencije je izašlo 11.511 osoba. Od toga se više od polovice uspjelo zaposliti, pri čemu je većina pronašla posao na određeno vrijeme. Sektori koji su najviše zapošljavali u siječnju bili su obrazovanje, prerađivačka industrija i trgovina. Značajan broj osoba brisan je iz evidencije zbog administrativnih razloga, poput nepridržavanja zakonskih odredbi ili odjave, što je porast od 46 % u odnosu na lani.

Poslodavci su i u siječnju iskazali značajnu potrebu za radnom snagom, prijavivši 20.742 slobodna radna mjesta. Najtraženiji su bili radnici u obrazovanju, turizmu i ugostiteljstvu te zdravstvu i socijalnoj skrbi. Ovaj podatak o velikoj potražnji u turizmu već u siječnju sugerira da se sektor intenzivno priprema za nadolazeću turističku sezonu.

Raste broj korisnika novčane naknade

Jedan od zanimljivijih podataka iz siječanjskog izvješća je porast broja korisnika novčane naknade. Iako je ukupan broj nezaposlenih pao na godišnjoj razini, broj onih koji primaju naknadu za nezaposlenost porastao je za 16,3 %. Trenutno naknadu koristi 29.282 osobe, što znači da je svakim trećim nezaposlenim građaninom obuhvaćena ova mjera socijalne sigurnosti. Ovo se može tumačiti većim udjelom ljudi koji su izgubili posao nakon duljeg radnog staža, čime su stekli pravo na naknadu, ili izmjenama u strukturi onih koji ulaze u evidenciju.

Podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za siječanj 2026. godine potvrđuju stabilnost domaćeg tržišta rada. Iako je zima donijela uobičajeno sezonsko povećanje broja nezaposlenih, snažan pad na godišnjoj razini jasan je indikator da gospodarstvo i dalje generira radna mjesta.

Posebno ohrabruje smanjenje nezaposlenosti u ranjivijim skupinama poput starijih radnika i onih s nižim obrazovanjem. S obzirom na veliku potražnju za radnicima već na početku godine, osobito u turističkom sektoru, za očekivati je da će se s dolaskom proljeća trend pada nezaposlenosti dodatno ubrzati.