Hrvatsko tržište rada ulaskom u postturistički period pokazuje očekivane, ali i složene sezonske fluktuacije, donoseći mješovitu sliku za kraj listopada.

Dok dugoročni trend smanjenja broja nezaposlenih i dalje ohrabruje, s obzirom na prošlogodišnje brojke, sezonska povećanja u jesenskim mjesecima jasno ocrtavaju povratak značajnog broja radnika na evidenciju Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje. Ova dinamika, gdje se bilježi pad na godišnjoj razini, ali značajan skok na mjesečnoj, zahtijeva detaljnije sagledavanje strukture i uzroka nezaposlenosti u državi.

Prema službenim podacima Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje, koje je objavio i portal index.hr, u evidenciji je krajem listopada ove godine bilo registrirano ukupno 77.825 nezaposlenih osoba. To predstavlja iznimno pozitivan pomak u odnosu na isti mjesec prošle godine, jer je evidentirano 8.444 osobe manje, odnosno pad od impresivnih 9.8 posto.

Međutim, u usporedbi sa stanjem iz rujna, broj nezaposlenih je porastao za 4.4 posto, što znači da se burzi rada u mjesec dana pridružilo 3.266 novih tražitelja posla, što je uobičajen pokazatelj završetka ljetne sezone zapošljavanja.

Unatoč priljevu novih nezaposlenih, proces pronalaska posla nije stao, s obzirom na to da je iz evidencije HZZ-a izašlo 14.806 osoba. Od tog broja, njih 8.643 je pronašlo zaposlenje, pri čemu je velika većina, čak 89.1 posto, ostvarila to putem zasnivanja standardnog radnog odnosa, dok je ostatak realiziran kroz druge poslovne aktivnosti. Najviše novih radnika zaposleno je u sektoru trgovine na veliko i malo, s udjelom od 15.4 posto, a slijede ga prerađivačka industrija, s 15.2 posto, te obrazovanje, gdje je posao pronašlo 14.1 posto zaposlenih iz evidencije Zavoda.

U listopadu je u evidenciju nezaposlenih ušlo ukupno 18.072 osobe, što je samo neznatno veći broj u odnosu na lanjski listopad. Ključni podatak koji objašnjava ovo sezonsko povećanje jest činjenica da je najveći dio novoprijavljenih, njih 73.2 posto, stigao izravno iz radnog odnosa, što jasno upućuje na završetak privremenih, sezonskih ugovora, posebice u turizmu. Osim radnika, na Zavod su se prijavile i osobe koje su završile redovito školovanje, s udjelom od 12.2 posto, te građani koji su prethodno bili neaktivni, čineći 14.6 posto novoprijavljenih.

Geografski gledano, najveći apsolutni broj registriranih nezaposlenih bilježi se u Splitsko-dalmatinskoj županiji, s 15.4 posto ukupnog broja, zatim u Osječko-baranjskoj, s 13.6 posto, te u Gradu Zagrebu, s 12.9 posto, što su ujedno i županije koje predvode u apsolutnom broju zaposlenih iz evidencije.

Značajan aspekt postsezonskog razdoblja je i povećanje broja korisnika novčane naknade za nezaposlene, koju je u listopadu koristilo 20.449 osoba, što je čak 20.1 posto više nego lani, pokazujući da značajan broj radnika koji su izgubili posao ima pravo na naknadu. Istovremeno, potražnja poslodavaca za radnicima putem Zavoda smanjila se u odnosu na prethodnu godinu, signalizirajući lagano usporavanje dinamike na tržištu rada uoči zimskih mjeseci.