Godinama smo slušali isto pitanje: 'Kad ideš van?'. Danas se sve češće čuje ono drugo: 'Isplati li se više odlazak?'.

Tisuće ljudi s Balkana su otišle trbuhom za kruhom. Zemlje kao Njemačka, Irska, Austrija, Švicarska mnogima su donijele bolju plaću, uređen sistem i osjećaj reda. Za jedne je ovo pojam novog doma. Drugima je to samo privremena postaja. Spremni su izdržati nekoliko godina dok ne uštede solidan iznos i osiguraju si mirniju budućnost.

Kada govorimo o odlascima na zapad, postoji li uopće više obećana zemlja?

-

Obećanja i stvarnost

U Njemačkoj, primjerice, prosječna plaća je oko 2.500 do 3.000 eura neto. Djeluje primamljivo, dok ne platiš stan 1.200 eura, dadilju 600, auto, osiguranje, pa još kad te kazne jer nisi stavio reciklažu u pravu kantu.

Za neke struke, kao što su električari, instalateri ili medicinari, često je u startu osiguran i smještaj, što dodatno olakšava početak i omogućuje konkretne uštede. Uz dobru organizaciju, mnogi uspiju za nekoliko godina kupiti stan doma, podići kuću ili jednostavno živjeti bez stalne brige o tome 'što ako'.

U Irskoj ili Švicarskoj su plaće još veće u odnosu na Njemačku, ali ujedno i troškovi života. Najam stana u Dublinu zna biti 2.000 eura mjesečno, a kruh čak pet.

Na području Balkana plaće su u prosjeku niže. No, nije isto trošiti 900 eura u Zagrebu ili Beogradu, kao u Münchenu. Kod nas još uvijek znaš nekog tko će ti pomoći s djecom, sagraditi kuću, ili te pozvati na ručak bez da ti ispostavi račun.

-

Što je 'bolje'?

Za nekog je to redovna plaća, miran san i mogućnost da djeca imaju sve. Za drugog, susjed koji zna tvoje ime, višesatan boravak na kavi, ili jednostavno osjećaj da si 'svoj među svojima'.

'Bolje' više nije samo računica, to je osjećaj.

Nova obećana zemlja? Možda ne postoji jedna. Možda je svatko ima svoju. Možda je to stvar osobnog osjećaja.

Inozemstvo nudi prilike kao što su stabilan posao, redovna primanja, mogućnost da si stvoriš nešto konkretno. Mnogima je odlazak omogućio da dignu glavu, osiguraju djeci bolju budućnost i pomognu obitelji.

'Doma', s druge strane, nema sigurnosti kao na Zapadu, ali ima osjećaja koji se ne mogu kupiti.

I onda je tu i treća opcija, koja je sve češća. Rad vani - život doma. Ljudi ostaju prijavljeni ovdje, djeca idu u školu u Hrvatskoj, Bosni, Srbiji... a roditelji rade u Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj. Nekad tjedan za tjedan, nekad sezonski. I tako balansiraju između dvije zemlje, dva svijeta i jednog sna: da spoje najbolje od oba.

-

Rad u inozemstvu: Prednosti i mane najtraženijih zemalja

1) Njemačka

Prednosti:

• Sigurne i redovne plaće (prosjek 2.500–3.000 € neto)
• Jasan sistem (znaš svoja prava, ali i obaveze)
• Dječji doplatak (Kindergeld) – oko 250 € po djetetu mjesečno
• Dobar zdravstveni i obrazovni sustav
• Posla ima (pogotovo za medicinske sestre, električare, vozače...)
• Mogućnost stalnog boravka nakon 5 godina

Mane:

• Visoki troškovi stanovanja, pogotovo u većim gradovima
• Pauza se često ne plaća
• Integracija zna biti teška (jezik, birokracija, osjećaj da si 'uvijek stranac')
• Život pod pritiskom (tempo, pravila, kazne, manjak spontanosti)
• Djeca brzo 'izgube' jezik i kulturu

-

2) Austrija

Prednosti:

• Blizina Balkana
• Kulturno nešto 'mekši' prelaz nego u Njemačkoj
• Solidne plaće i jaka potražnja za radnom snagom
• Stabilan sustav, jaka potražnja za zdravstvenim, građevinskim i uslužnim radnicima
• Isplata 13. i 14. plaće
• Dječji doplatak (isplativ, redovit)

Mane:

• Stanovi sve skuplji (pogotovo Beč)
• Pauze se često ne plaćaju, posebno u privatnom sektoru
• Rastući troškovi života
• Manje mogućnosti napredovanja ako ne znaš jezik savršeno
• Određena doza zatvorenosti

-

3) Švicarska

Prednosti:

• Visoke plaće (3.500 € i više za osnovne poslove)
• Jedna od najsigurnijih i najuređenijih zemalja na svijetu
• Velika dijaspora (jaka zajednica, pogotovo u građevini i zdravstvu)
• Visoka razina zdravstvene zaštite i infrastrukture
• Pauze su često plaćene, i to jasno definirano zakonom

Mane:

• Cijene proizvoda, usluga i smještaja
• Teško je dobiti stalni boravak ili državljanstvo
• Vrlo zatvoreno društvo (teško se povezati s lokalnim ljudima)
• Zdravstvo se dodatno plaća i nije jeftino
• Puno pravila, strogoća u svakodnevnom životu

-

4) Irska

Prednosti:

• Velike plaće u IT sektoru i startupovima
• Službeni jezik engleski (lakša komunikacija i školovanje)
• Mladi vole irski način života (opušteniji, otvoreniji)
• Puno ljudi s Balkana je već tamo (zajednica)
• Pauze se često plaćaju (zakonski minimum 15 minuta nakon 4 sata rada)

Mane:

• Stanarina u Dublinu je među najskupljima u Europi
• Zdravstveni sustav loš (dugo se čeka na preglede)
• Klima depresivna (kiša, vjetar, sivo nebo)

-

5) Slovenija

Prednosti:

• Jezik blizak, blizina kuće, lakša prilagodba
• Relativno pristojne plaće za regiju
• Kvalitetan život u manjim gradovima (mirno, uredno)
• Školstvo i zdravstvo stabilniji nego kod nas
• Dječji doplatak postoji i može se zatražiti s boravkom

Mane:

• Visoki troškovi stanovanja, posebno u Ljubljani
• Mnogi još uvijek osjećaju određenu 'distancu' kao stranci
• Pauze variraju (negdje plaćene, negdje ne, ovisno o sektoru)