Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da su plaće u Hrvatskoj snažno porasle i da zemlja više nije pri dnu europske ljestvice. Naprotiv, Hrvatska je u prvoj polovici 2025. prestigla Češku, koja je godinama slovila kao stabilno gospodarstvo s visokim primanjima. Prosječna bruto plaća u Hrvatskoj sada je oko sto eura viša nego u Češkoj, a značajan pomak dogodio se i kada je riječ o realnom rastu, budući da su plaće rasle brže od inflacije, piše Jutarnji list.

Plaće u stalnom rastu

U lipnju ove godine prosječna neto plaća u Hrvatskoj iznosila je 1444 eura, što je gotovo 10 posto više nego u lipnju prošle godine. Kada se uračuna inflacija, to znači realan rast od gotovo šest posto. Najviša primanja i dalje ostvaruju zaposlenici u zračnom prijevozu, gdje plaća iznosi prosječno 2279 eura, dok su na začelju radnici u tekstilnoj industriji s 926 eura. Medijalna plaća, koja možda najbolje prikazuje stvarnu situaciju, iznosila je 1233 eura.

Promjena u strukturi rasta

Za razliku od prethodnih godina, kada je rast plaća najviše predvodio javni sektor, sada su u prvi plan izbila državna poduzeća, komunalne službe i privatni sektor. Najveći rast bilježe energetika i vodoopskrba, s povećanjima većim od 15 posto, dok su u prerađivačkoj industriji, građevini, trgovini i transportu plaće porasle za više od 12 posto.

Utrka sa susjedima

Prema analizi Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije, Hrvatska se po visini bruto plaće popela na treće mjesto među deset promatranih zemalja srednje i istočne Europe. Slovenija i dalje prednjači s prosječnom bruto plaćom od 2464 eura, a Poljska je druga s 2076 eura. Hrvatska je s 1968 eura pretekla Češku, gdje prosječna bruto plaća iznosi 1871 euro. Na začelju su Bugarska i Slovačka, s plaćama koje su i do 400 eura niže od hrvatskih.

Minimalna plaća i regionalni kontekst

Minimalna bruto plaća u Hrvatskoj sada iznosi 970 eura. U Sloveniji je ona znatno viša, 1278 eura, dok je u Poljskoj 1100 eura. Češka se nalazi ispod Hrvatske, sa 841 eurom, a najniže minimalne plaće imaju Mađarska i Rumunjska. Iako Češka i dalje ima veću ukupnu gospodarsku razvijenost od Hrvatske, njezin rast plaća usporava, dok je Hrvatska u proteklih nekoliko godina osjetno ubrzala.

Pitanje produktivnosti

Stručnjaci upozoravaju da rast plaća u Hrvatskoj u posljednje vrijeme nadmašuje rast produktivnosti. Prema analitičarki Elizabeti Sabolek Resanović iz RBA, tvrtke su zbog nedostatka radne snage odlučile zadržati postojeće zaposlenike unatoč usporavanju gospodarstva, što je dodatno učvrstilo tržište rada ali i smanjilo njegovu učinkovitost. Hrvatska je tako, uz visoki rast plaća, suočena s izazovom kako uskladiti daljnji gospodarski razvoj s potrebom za većom produktivnošću.