Prema najnovijim službenim podacima koje je objavio Državni zavod za statistiku, realni promet od trgovine na malo u studenome 2025. godine nastavio je pozitivan trend na godišnjoj razini.

Ovim je rezultatom potvrđen kontinuirani uspon domaće potrošnje jer se rast bilježi već 32. mjesec zaredom u usporedbi s istim razdobljima prethodnih godina. Ukupni kalendarski prilagođeni promet u studenome realno je porastao za 1,4 % u odnosu na studeni prethodne godine, što dodatno potkrepljuje podatak o rastu od 3,4 % u prvih jedanaest mjeseci tekuće godine.

Iako su godišnji pokazatelji optimistični, studeni je donio određeno usporavanje na mjesečnoj razini. Sezonski i kalendarski prilagođeni podaci Državnog zavoda za statistiku ukazuju na to da je realni promet u studenome pao za 2,2 % u odnosu na listopad 2025. godine. Na ovakav je rezultat ponajviše utjecao pad prometa od trgovine prehrambenim proizvodima koji je iznosio 4,3 %, dok je trgovina neprehrambenim proizvodima, isključujući goriva i maziva, zabilježila pad od 3,8 % u odnosu na prethodni mjesec.

Analizirajući strukturu potrošnje na godišnjoj razini, vidljivo je da su neprehrambeni proizvodi ostali glavni pokretač tržišta s realnim rastom od 4,1 %. Nasuprot tome, kategorija hrane, pića i duhanskih proizvoda zabilježila je realni pad od 2,6 % u usporedbi s istim mjesecom prošle godine. Ako se promatraju nominalni iznosi, ukupni je promet porastao za 3,0 %, čemu je najviše pridonijela nespecijalizirana trgovina pretežno hranom, pićem i duhanskim proizvodima uz porast od 2,0 %. Značajan utjecaj imali su i trgovci motornim gorivima i mazivima s rastom od 3,3 % te ostala nespecijalizirana trgovina neprehrambenim dobrima koja je narasla za 5,5 %.

Posebno se ističe segment trgovine putem interneta ili pošte koji je u studenome ostvario realni godišnji skok od čak 8,2 posto, što ukazuje na to da digitalni kanali prodaje postaju sve dominantniji čimbenik domaćeg gospodarstva.

Prodaja računalne opreme, knjiga, novina i igračaka bilježi nominalni rast od 4,9 % u odnosu na studeni prethodne godine, dok su ljekarne te trgovine medicinskim i kozmetičkim proizvodima rasle po stopi od 4,6 %. Ovi podaci sugeriraju da građani, unatoč oprezu pri kupnji osnovnih namirnica, ne štede na tehnologiji i brizi o zdravlju. Zanimljiv je i podatak o snažnom utjecaju prodaje motornih goriva i maziva čiji je realni promet na godišnjoj razini porastao za 6,6 %, što je značajno doprinijelo ukupnoj stabilnosti indeksa.

Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je u studenome osam trgovačkih struka ostvarilo porast prometa, dok je samo jedna struka ostala na prošlogodišnjim razinama. Ovi pokazatelji sugeriraju da hrvatsko maloprodajno tržište zadržava visoku razinu otpornosti unatoč povremenim mjesečnim oscilacijama.

Kontinuirani dvoznamenkasti broj mjeseci u kojima se bilježi rast jasno ukazuje na stabilnu potražnju koja bi, sudeći prema trendovima, mogla obilježiti i završetak kalendarske godine u kojoj su kupovne navike građana ostale postojane.