Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku potvrđuju otpornost hrvatske domaće potražnje i na samom početku 2026. godine.

Prema službenim indikatorima, realni promet od trgovine na malo u siječnju je zabilježio rast na godišnjoj razini, čime je nastavljen pozitivan niz koji traje već 34. mjesec zaredom.

Iako je na mjesečnoj razini došlo do očekivanog usporavanja nakon blagdanskog prosinca, opća slika hrvatske trgovine ostaje čvrsta, što pruža optimistične signale za kretanje bruto domaćeg proizvoda u prvom tromjesečju.

Dinamika godišnjeg rasta i sektorske razlike

U siječnju 2026. godine kalendarski prilagođeni promet u maloprodaji realno je porastao za 3,0% u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Ovaj rast prvenstveno je potaknut snažnom potražnjom za osnovnim potrepštinama. Promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima ostvario je značajan skok od 6,1%. Sličan trend prati i sektor neprehrambenih proizvoda, izuzev motornih goriva, s realnim porastom od 5,4%.

S druge strane, sektor pogonskih goriva zabilježio je negativan predznak. Promet na malo motornim gorivima i mazivima realno je pao za 5,7% u odnosu na siječanj 2025. godine, što je ublažilo ukupni indeks rasta maloprodaje. Unatoč tom padu, ukupni podaci ukazuju na to da hrvatski građani i dalje aktivno troše, posebno u segmentima robe široke potrošnje i specijaliziranih proizvoda.

Mjesečna kretanja i siječanjsko hlađenje tržišta

Kada se promatraju sezonski i kalendarski prilagođeni podaci u usporedbi s prosincem 2025. godine, siječanj donosi realan pad ukupnog prometa od 1,2%. Ovakva kretanja nisu neuobičajena za početak godine, kada se potrošačka moć tradicionalno iscrpljuje nakon intenzivne blagdanske kupovine. Najveći utjecaj na mjesečni pad imala je trgovina motornim gorivima i mazivima koja je potonula za 11,3%.

Zanimljivo je primijetiti da je unutar tog mjesečnog pada segment prehrambenih proizvoda ipak uspio ostvariti rast od 1,9% u odnosu na prosinac. Istodobno, promet neprehrambenim proizvodima blago je korigiran naniže za 0,5%. Ovi podaci sugeriraju da se struktura potrošnje u siječnju snažno okrenula prema nužnim namirnicama, dok su luksuznija dobra i troškovi prijevoza bili u drugom planu.

Utjecaj na širu ekonomsku sliku Hrvatske

Kontinuirani rast maloprodajnog prometa ključan je oslonac hrvatskoga gospodarstva jer osobna potrošnja predstavlja najveću sastavnicu bruto domaćeg proizvoda. Ako se podsjetimo da je u četvrtom tromjesečju 2025. godine BDP realno porastao za 3,6% u odnosu na godinu prije, siječanjski podaci od 3,0% rasta u maloprodaji sugeriraju da se zamah gospodarske aktivnosti nastavlja sličnim intenzitetom. Iako je godišnji rast nešto sporiji u usporedbi s prosinačkih 4,8%, zadržavanje stope rasta iznad granice od tri postotna boda smatra se zdravim indikatorom ekonomske stabilnosti.

Hrvatsko tržište maloprodaje u posljednjim se godinama značajno transformiralo. Povećana primanja zaposlenih i stabilno tržište rada direktno se reflektiraju na police trgovina. Također, primjetan je trend rasta trgovine putem interneta i pošte, koji je u siječnju zabilježio realni godišnji porast od 7,8%, što ukazuje na promjenu navika hrvatskih potrošača koji se sve više okreću digitalnim kanalima prodaje.

Siječanjski rezultati Državnog zavoda za statistiku potvrđuju da je Hrvatska ušla u 2026. godinu na krilima stabilne domaće potražnje. Iako su inflatorni pritisci iz prethodnih razdoblja promijenili asortiman u košaricama, oni nisu zaustavili volju građana za potrošnjom. Pad u prodaji goriva može se pripisati sezonskim faktorima ili promjenama u cijeni energenata, ali dok god segmenti prehrane i neprehrambenih proizvoda bilježe solidan rast, maloprodaja će ostati glavni generator rasta hrvatskog BDP-a.

U mjesecima koji dolaze ključno će biti pratiti hoće li se nastaviti dvoznamenkasti rast u pojedinim trgovačkim strukama, poput prodaje tekstila i obuće ili ljekarničkih proizvoda, koji su i u ovom izvještajnom razdoblju pokazali visoku otpornost.