Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku potvrđuju iznimno snažnu završnicu godine za domaće trgovce.

Realni promet od trgovine na malo u prosincu 2025. godine zabilježio je rast i na mjesečnoj i na godišnjoj razini, čime je nastavljen pozitivan trend koji bez prekida traje već gotovo tri pune godine. Ovaj podatak ukazuje na stabilnu kupovnu moć građana i optimizam koji je obilježio blagdansko razdoblje.

Kontinuitet rasta i blagdanski skok u prosincu

Domaća potrošnja nastavlja ispisivati rekordne nizove, s obzirom na to da je prosinac 2025. bio 33. mjesec zaredom u kojem je na godišnjoj razini ostvaren realni porast prometa. Kada govorimo o realnom rastu, važno je napomenuti da se radi o pokazatelju iz kojeg je isključen utjecaj promjena cijena, što znači da su građani doista kupili veću količinu robe nego u istom razdoblju prethodne godine.

U usporedbi s prosincem 2024. godine, promet je realno porastao za 4,8 %. Ako promatramo isključivo kretanja unutar same 2025. godine, podaci pokazuju da je prosinac donio skok od 1,7 % u odnosu na studeni, što se pripisuje uobičajenoj pojačanoj blagdanskoj kupovini. Tijekom cijele 2025. godine hrvatska je maloprodaja ostvarila realni rast od 3,6 % u odnosu na prethodnu godinu, što potvrđuje da se ne radi o kratkotrajnom bljesku, već o stabilnom gospodarskom trendu.

Što su građani najviše kupovali?

Analiza po sektorima otkriva da je u prosincu potražnja rasla u svim kategorijama. Hrana, piće i duhanski proizvodi zabilježili su realni godišnji rast od 4,0 %. Još snažniji porast od 5,6 % ostvaren je u kategoriji neprehrambenih proizvoda, kamo ubrajamo odjeću, elektroniku i predmete za kućanstvo.

Zanimljivo je promatrati i takozvani nominalni rast, koji iznosi 6,8 % na godišnjoj razini. Nominalni iznos predstavlja ukupnu količinu novca koja je prošla kroz blagajne, bez prilagodbe za inflaciju. U tom kontekstu, najveći doprinos ukupnom rezultatu dale su nespecijalizirane prodavaonice pretežno hranom, s nominalnim porastom od 7,8 %. Ipak, postotno su najviše prednjačile ljekarne te prodavaonice medicinskih, kozmetičkih i toaletnih proizvoda, koje su zabilježile impresivan skok prometa od 15,3 % u odnosu na isti mjesec 2024. godine.

Razlika između realnog i nominalnog

Za prosječnog čitatelja statistički termini mogu zvučati komplicirano, no njihovo je značenje zapravo vrlo jednostavno. Nominalni promet nam govori koliko je točno eura potrošeno u trgovinama. Međutim, taj podatak može zavarati ako su cijene proizvoda u međuvremenu znatno porasle. Zato statističari koriste realni indeks, koji dobivaju tako da nominalni iznos očiste od utjecaja inflacije.

Dakle, kada kažemo da je promet realno porastao za 4,8 %, to je jasan dokaz da su kupci u svoje košarice stavili više fizičkih artikala ili kupili skuplje uređaje, a ne da su samo platili više za istu količinu robe zbog poskupljenja. Također, podaci se često sezonski i kalendarski prilagođavaju kako bi se izbjegle pogrešne interpretacije zbog različitog broja radnih dana ili blagdana u različitim mjesecima, čime se dobiva preciznija slika o stvarnom stanju gospodarstva.

Potrošnja kao motor gospodarstva

Dvoznamenkasti rast u ljekarnama i kozmetici, uz stabilan porast kupnje prehrambenih namirnica, sugerira da hrvatski potrošači i dalje daju prednost zdravlju i osobnoj njezi, ali ne štede ni na blagdanskoj trpezi. Činjenica da rast potrošnje traje već 33 mjeseca bez prestanka šalje snažnu poruku o otpornosti domaćeg tržišta. Dok god se nastavlja ovakav trend, trgovina na malo ostat će jedan od ključnih stupova na kojima počiva stabilnost hrvatskog bruto domaćeg proizvoda. Ipak, bit će zanimljivo pratiti hoće li se ovakva dinamika zadržati i u prvim mjesecima 2026. godine, kada splasne blagdanska euforija.