Struktura zaposlenih u Njemačkoj prolazi kroz značajnu transformaciju koja se najjasnije ogleda u razini mjesečnih primanja prema državljanstvu zaposlenika.

Prema najnovijoj analizi Instituta za njemačko gospodarstvo (Institut der deutschen Wirtschaft), koja se temelji na podacima Savezne agencije za rad s kraja 2024. godine, njemački državljani više ne zauzimaju vrh ljestvice po visini medijalnih bruto plaća. Podaci ukazuju na to da su visokoobrazovani radnici iz inozemstva, predvođeni indijskim državljanima, postali najplaćenija skupina na njemačkom tržištu rada.

Obrazovna struktura kao temelj razlike u plaćama

Glavni čimbenik koji određuje ovakav poredak na ljestvici zarada jest visoka koncentracija stranih stručnjaka u specifičnim, visokoplaćenim industrijama.

Indijski državljani drže prvu poziciju s medijalnom mjesečnom bruto plaćom od 5.393 eura, a odmah iza njih slijede Austrijanci s 5.322 eura te državljani SAD-a s 5.307 eura.

Među prvih šest nacija s najvišim primanjima nalaze se još radnici iz Irske i Ujedinjenog Kraljevstva, zatim zaposlenici iz država sjeverne Europe te stručnjaci iz Kine.

Nasuprot njima, medijalna plaća njemačkih državljana iznosi 4.177 eura, dok je opći medijan za sve strane državljane, uključujući i niže kvalificiranu radnu snagu, znatno niži i iznosi 3.204 eura.

Dominacija u akademskim STEM zanimanjima

Ključni uzrok ove statističke slike je takozvani STEM sektor, odnosno područja znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike. Broj indijskih stručnjaka u akademskim STEM zanimanjima povećao se gotovo devet puta od 2012. godine, a danas svaki treći indijski zaposlenik u dobi između 25 i 44 godine radi upravo u tim poljima. Budući da tehnička i znanstvena zanimanja nose prirodno više platne razrede, njihova masovna prisutnost u tim sektorima rezultira liderskom pozicijom u ukupnim statistikama zarada.

Doprinos inovacijama i akademska migracija

Osim izravnog zapošljavanja, važnu ulogu igra i useljavanje putem sustava visokog obrazovanja. Broj studenata iz Indije na njemačkim sveučilištima u stalnom je porastu, a velik dio njih nakon diplome ostaje raditi u zemlji, donoseći potrebne vještine i poznavanje jezika. Njihov utjecaj na njemačku ekonomiju vidljiv je i kroz inovacijsku aktivnost, s obzirom na to da se broj patentnih prijava istraživača indijskih korijena višestruko uvećao u posljednja dva desetljeća. Analitičari ističu kako bi bez ovakve kvalificirane migracije gospodarski rast Njemačke bio ozbiljno ugrožen, posebno u segmentu inovacija.

Demografski izazovi

Statistički podaci koji pokazuju da njemački radnici više nisu najplaćenija skupina u vlastitoj državi ne bi trebali biti interpretirani kao anomalija, već kao potvrda promjene ekonomskih prioriteta. Njemačko tržište rada evoluiralo je u sustav u kojem vrhunska stručnost u STEM područjima nadvladava važnost podrijetla ili putovnice. Dok se domaće stanovništvo suočava s demografskim starenjem, visokoobrazovani strani stručnjaci popunjavaju ključne praznine u tehnološkom sektoru, čime de facto postaju motor razvoja njemačke industrije. Dugoročna stabilnost njemačkog gospodarstva ovisit će upravo o sposobnosti države da zadrži ove talente kroz bržu administraciju i bolju integraciju akademske zajednice u realni sektor.