Hrvatska je po visini prosječne bruto plaće deseta od dna među 26 članica Europske unije obuhvaćenih usporedbom.

Znatno zaostaje za Austrijom i Njemačkom, ali i za susjednom Slovenijom. Prema podacima Eurostata, prosječna godišnja bruto plaća u Hrvatskoj iznosila je 26.933 eura u 2025. godini, što preračunato na 12 mjeseci iznosi približno 2.244 eura mjesečno.

Važno je objasniti što te brojke predstavljaju. Eurostat uspoređuje godišnje bruto plaće prilagođene punom radnom vremenu, dakle iznose prije odbitka poreza i doprinosa. Mjesečni iznosi u ovom tekstu dobiveni su dijeljenjem godišnjih iznosa s 12 i zaokruženi na cijeli euro. Oni služe za lakšu usporedbu i ne predstavljaju novac koji radnicima svakog mjeseca sjeda na račun.

U Austriji je godišnji prosjek dosegnuo 60.727 eura, odnosno približno 5.061 euro mjesečno. To je više nego dvostruko u odnosu na Hrvatsku. Njemačka je također znatno ispred, s godišnjih 56.360 eura, što odgovara iznosu od 4.697 eura mjesečno.

Bliža nam je Slovenija, ali i ondje prosjek iznosi 37.586 eura godišnje ili 3.132 eura mjesečno.

Hrvatska je ipak ispred Portugala i Češke. Niže prosječne plaće imaju i Poljska, Latvija, Slovačka te Rumunjska, dok su posljednja tri mjesta pripala Mađarskoj, Grčkoj i Bugarskoj. Bugarski prosjek iznosi 16.201 euro godišnje, odnosno približno 1.350 eura mjesečno. Hrvatska se tako nalazi u donjem dijelu ljestvice, premda je razlika u odnosu na najslabije plaćene zemlje osjetna.

Pomak se vidi kada se sadašnji podaci usporede s onima iz 2022. godine. Tada je hrvatski prosjek iznosio 19.580 eura bruto godišnje, odnosno približno 1.632 eura mjesečno. Do 2025. porastao je za 37,6 posto, dok je prosjek Europske unije u istom razdoblju povećan za 16,2 posto. Plaće su, dakle, u Hrvatskoj rasle brže, ali taj izračun ne uzima u obzir poskupljenja i ne pokazuje koliko se poboljšala kupovna moć.

Unatoč rastu, hrvatski prosjek i dalje je oko 35 posto niži od europskog, koji iznosi 41.464 eura bruto godišnje ili približno 3.455 eura mjesečno. Razlika se od 2022. smanjila, no Hrvatska još znatno zaostaje. Za radnike pritom ostaje presudno koliko im od plaće ostane nakon što podmire troškove života.