ANALIZA – Odlukom da na neodređeno vrijeme obustavi rad plinovoda Sjeverni tok 1, Rusija je iskoristila jednu od svojih posljednjih karata u energetskom ratu s Europom.

Vrijeme donošenja takve odluke poklopilo se sa zelenim svjetlom G7 zemalja za uvođenjem ograničenja cijena ruske nafte, što vjerojatno nije slučajnost.

Ipak, Rusija nastavlja isporučivati plin Europi preko Ukrajine (cca. 1,2 mlrd. kubičnih metara mjesečno) i Turkstream-a (cca. 1,1 mlrd. kubičnih metara mjesečno). Vjerujemo da će se preostala ponuda, koja djelomično kopni u EU (tj. HU, AT, IT) i zemljama koje nisu članice EU (tj. Srbija, Crna Gora), također suočiti s rastom rizika od prekida opskrbe u slučaju povećanog pritiska Zapada na ruski energetski sektor.

Uz blaže vrijeme tijekom prošle zime, potrošnja plina u EU u prvom tromjesečju 2022. (-8% na godišnjoj razini) i drugom tromjesečju 2022. (-16% godišnje) sugerira da je Europa doživjela pad potražnje izazvan cijenom (osobito u drugom tromjesečju), a očekujemo da će se isto ubrzati u drugoj polovici godine. Na godišnjoj razini, pad potrošnje plina od 20% u drugoj polovici ove godine ostvario bi ciljeve Europske unije za smanjenje potrošnje plina u 2022., bez potrebe za uvođenjem racioniranja plina. Pretpostavljajući prosječne temperature tijekom sljedeće zime, predviđamo pad europske potrošnje plina u 2023. za otprilike 4% na godišnjoj razini, odnosno na 335 milijardi kubičnih metara (s 350 mlrd. kubičnih metara u 2022. i 412 mlrd. kubičnih metara u 2021.).

Kao rezultat manje potrošnje plina i snažnijeg dotoka LNG-a (+30 mlrd. kub. met. u razdoblju od siječnja do 22. kolovoza ili +55% godišnje), cilj EU da se skladišta plina popune za minimalno 80% ispunjen je prije listopadskog roka. Prema našim projekcijama, EU je spremna pokriti svoju potražnju za plinom tijekom sljedeće sezone grijanja čak i bez priljeva iz Rusije. Procjenjujemo da bi europska skladišta plina na kraju prvog tromjesečja 2023. trebala biti popunjena otprilike na 22% kapaciteta, uz određene uvjete poput pada potražnje od 15% u 2022., dotoka LNG-a od otprilike 10 mlrd. kubičnih metara mjesečno u drugoj polovici 2022. te naravno, uz relativno blagu zimu.

Europska unija mora osigurati više LNG-a kako bi pokrila svoju potrošnju sljedeće godine. No, situacija na europskom tržištu plina mogla bi se dogodine dodatno pogoršati. Prema našim projekcijama, europska skladišta plina mogla bi biti popunjena na samo 63% kapaciteta prije zime 2023./2024. (u odnosu na cca. 90% ove godine), što bi zahtijevalo veće uštede plina preko dodatnog smanjenja potražnje i većeg oslanjanja na alternativne izvore energije. Očekuje se povećanje LNG-a na 47% ukupne potrošnje u 2023. godini (u odnosu na 35% u 2022.).

Trenutačno, terminski ugovori za plin (TTF) pokazuju razinu cijene od cca. 190 €/MWh u četvrtom tromjesečju 2022. i prvom tromjesečju 2023. te cca. 160 €/MWh za razdoblje između drugog i četvrtog tromjesečja 2023. godine. Smatramo da bi visoka razina plina u skladištima i pad potražnje izazvan visokom cijenom plina trebali značajno smanjiti premiju rizika ugrađenu u europske cijene plina. Stoga bismo očekivali kretanje europske cijene plina između 100 i 150 eura po megavat satu u četvrtom tromjesečju 2022. i 100 eura po megavat satu u prvom tromjesečju 2023. Europske cijene plina mogle bi ponovno porasti u trećem tromjesečju 2023. (na razine iznad 200€/MWh, kao što je zabilježeno ovog ljeta) s obzirom na to da bi postizanje sigurne razine plina u skladištima (od minimalno 80%) prije početka zime 2023./2024. zahtijevalo više razine cijena kako bi se privukla potrebna količina LNG-a.

Shodno tome, očekivali bismo kretanje cijene plina između 150 i 200 €/MWh u drugoj polovici 2023. godine. Osim vremena, ključni čimbenik rizika je dotok LNG-a. Dakle, razvoj potražnje za plinom u Aziji (tj. vrijeme, potražnja plina u Kini) zajedno s dostupnošću nove ponude LNG-a (tj. novi LNG projekti u SAD-u, Norveškoj i Mozambiku) imali bi izravan utjecaj na europske cijene plina zbog većeg oslanjanja Europe na opskrbu LNG-om.

Izvor: seebiz.eu