Prema podacima Njemačke novinske agencije (dpa), metalni i elektrotehnički sektor, koji predstavlja okosnicu njemačkog gospodarstva, u samo šest mjeseci izgubio je čak 76 tisuća radnih mjesta.

Samo u lipnju zatvoreno ih je gotovo 14 tisuća, a ukupno smanjenje zaposlenosti u usporedbi s prošlom godinom penje se na više od 104 tisuće radnika, piše Fenix Magazin.

Predsjednik Udruge poslodavaca u tim granama industrije, Lars Kroemer, upozorio je kako su poduzeća pod sve većim pritiskom zbog visokih troškova energije, poreznog opterećenja i brojnih birokratskih obaveza. Naglasio je i da globalne okolnosti dodatno pogoršavaju situaciju, posebno trgovinske napetosti i američke carine koje otežavaju izvoz.

Prema posljednjim statističkim podacima, u metalnoj i elektrotehničkoj industriji trenutno je zaposleno 3,82 milijuna ljudi. To je drastičan pad u odnosu na stanje iz 2023. godine, a procjene pokazuju da bi broj izgubljenih radnih mjesta do kraja ove godine mogao skočiti na čak 154 tisuće.

Svako izgubljeno radno mjesto u ovom sektoru Njemačku, prema izračunima udruge, stoji oko 100 tisuća eura godišnje u vidu izgubljene dodane vrijednosti. Ako se usporedi stanje s 2019. godinom, ukupan gubitak već sada doseže gotovo 25 milijardi eura.

Industrija kao stup njemačke ekonomije

Njemačka metalna i elektrotehnička industrija nije tek jedan od sektora gospodarstva, već temelj koji desetljećima oblikuje zemlju kao tehnološkog lidera Europe. Radi se o području koje povezuje automobilske gigante, proizvođače strojeva i elektroničke inovacije koje Njemačku čine globalno konkurentnom. Upravo zato ovakvi gubici izazivaju zabrinutost i među ekonomistima i među političarima.

Energetska kriza i troškovi poslovanja

Rast cijena energije još uvijek je jedan od najvažnijih izazova. Nakon što je Njemačka odustala od nuklearne energije i značajno smanjila oslanjanje na ruski plin, opskrba energijom postala je skuplja i nesigurnija. Tvrtke koje su prije imale prednost jeftine struje i plina danas moraju ulagati višestruko veće iznose kako bi održale proizvodnju, što ih čini manje konkurentnima u odnosu na zemlje koje i dalje koriste jeftin energetski miks.

Porezna opterećenja i birokracija

Njemačke vlasti suočavaju se i s kritikama da visoke porezne stope i složeni administrativni postupci guše poslovnu dinamiku. Poduzeća često naglašavaju da je potrebno mjesece ili čak godine kako bi se dobile potrebne dozvole za nove investicije ili modernizaciju pogona. Ta birokratska tromost sve se češće navodi kao razlog zbog kojega investitori odlaze u druge zemlje.

Demografski izazovi i manjak radne snage

Pored ukidanja radnih mjesta, Njemačka se istovremeno bori i s nedostatkom kvalificiranih radnika. Velik broj iskusnih stručnjaka odlazi u mirovinu, dok mlađe generacije pokazuju smanjeni interes za zanimanja u industriji. To dodatno otežava oporavak i adaptaciju sektora na nove okolnosti.

Gospodarska snaga Njemačke od ključne je važnosti za cijelu Europsku uniju. Kada njemačka industrija gubi zamah, to se odražava na opskrbne lance, trgovinsku bilancu unutar EU-a te stabilnost zajedničke valute. Gubici u njemačkoj metalnoj i elektrotehničkoj industriji, stoga, ne znače samo problem za Njemačku, već i za sve zemlje koje ovise o njenim tehnologijama i izvozu.