Mercedes-Benz, jedan od najistaknutijih proizvođača automobila u Njemačkoj, doživio je značajan pad dobiti u prvom polugodištu 2025. godine.

Dobit tvrtke pala je čak 69 posto u drugom tromjesečju, čime je zabilježen pad s 3,04 milijarde eura na 957 milijuna eura, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, piše Deutsche Welle. Glavni razlozi ovog pada leže u znatno povećanim američkim carinama na uvoz, slabim prodajnim rezultatima u Kini i dodatnim troškovima za provedbu mjera štednje. Kada se promatra cijelo prvo polugodište, ukupna dobit pala je za 55,8 posto, s 6,1 milijarde eura na 2,7 milijardi eura.

Utjecaj carina i oslabljena tržišta

Od travnja 2025. godine, na uvoz Mercedesovih vozila u SAD primjenjuje se carina od 27,5 posto, što je znatno više od prethodnih 2,5 posto. Mercedes nije povisio cijene da bi kompenzirao ovaj trošak, pa je rezultat bio izravan pad dobiti. Analitičari procjenjuju da su carine same smanjile profitabilnost u segmentu osobnih vozila za oko 360 milijuna eura samo u drugom tromjesečju. Operativna marža u glavnoj djelatnosti tvrtke pala je na 5,1 posto, dok bi bez američkih carina iznosila 6,6 posto.

Pad prodaje najizraženiji je na kineskom tržištu, gdje su Mercedesova vozila konkurirala s lokalnim proizvođačima električnih automobila. U Kini je broj prodanih vozila pao za 19 posto, znatno više od globalnog pada prodaje od 9 posto. Manja potražnja za luksuznim proizvodima i žestoka konkurencija u segmentu električnih vozila dodatno su pogoršale situaciju za kompaniju.

Ciljevi i mjere štednje

Rezultati su doveli do revidiranja godišnjih prognoza. Mercedes-Benz sada očekuje da će prodaja automobilskih jedinica ove godine iznositi oko 1,8 milijuna vozila, osjetno manje nego lani. Operativna dobit (EBIT) u prvom polugodištu pala je za nevjerojatnih 55 posto, dok je prihod općenito smanjen za 8,6 posto, s 72,6 milijardi na 66,4 milijarde eura. Kompanija procjenjuje da će efekt carina na godišnjoj razini smanjiti marže u segmentu osobnih vozila za 1,5 postotnih bodova. Uprava Mercedesa pokrenula je i ambiciozni program štednje - do 2027. godine planira se uštedjeti pet milijardi eura godišnje i smanjiti proizvodne i fiksne troškove za dodatnih 10 posto. Ove mjere uključuju i smanjenje tisuća radnih mjesta, uz izbjegavanje otpuštanja proizvodnih radnika te kroz dobrovoljne odlaske i preraspodjelu poslova.

Širi gospodarski kontekst i opće poznate činjenice

Automobilska industrija trenutačno prolazi kroz duboku transformaciju. Elektrifikacija vozila dovodi do velikih investicija, dok je potražnja za električnim automobilima još uvijek neujednačena diljem svijeta. Kina je postala najveće i najkonkurentnije tržište električnih vozila, što tradicionalne europske proizvođače poput Mercedesa stavlja pred velike izazove.

Pad prodaje skupih limuzina kao što su S-klasa i Maybach posljedica je smanjenog interesa za najskuplje modele i pojave jeftinijih lokalnih alternativa na tržištima poput Kine. Uz to, globalna gospodarska neizvjesnost i geopolitičke napetosti kontinuirano utječu na izvozne industrije, među kojima je europska automobilska industrija posebno osjetljiva na promjene u trgovinskoj politici.

Novi trendovi uključuju povećanje broja plug-in hibrida i uvođenje naprednih infotainment sustava te digitaliziranih kabina, što za proizvođače stvara potrebu za dodatnim ulaganjima i restrukturiranjem proizvodnje. Proizvođači luksuznih automobila sve su više usmjereni na razvitak električnih modela, kako bi zadržali relevantnost na brzorastućim tržištima i ispunili stroge EU regulative vezane uz emisije CO2.

Unatoč izazovima, Mercedes kao brend i dalje je sinonim za kvalitetu, inovaciju i luksuz, što dugoročno može pomoći u stabilizaciji poslovanja jednom kada se prodajne strategije prilagode novim tržišnim okolnostima.