Najnoviji podaci pokazuju osjetan rast primanja zaposlenih u glavnom gradu, pri čemu se prosječna plaća polako, ali sigurno približava granici od dvije tisuće eura.

Prema službenim podacima Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje te Državnog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za veljaču 2026. godine iznosila je 1.753 eura. To predstavlja porast za 2,9 % u odnosu na siječanj iste godine kada je prosječna zagrebačka plaća iznosila 1.703 eura.

Zabilježen je i skok od 7,7 % u usporedbi s veljačom prošle godine. U tom mjesecu 2025. godine neto prosjek iznosio je 1.627 eura.

Prosječna bruto plaća za veljaču 2026. godine u Zagrebu iznosila je 2.527 eura.

Razlika između metropole i državnog prosjeka

Kada se primanja u Zagrebu usporede s državnim prosjekom, financijska prednost glavnog grada ostaje vrlo izražena. Na razini cijele Republike Hrvatske prosječna mjesečna neto plaća za veljaču 2026. godine iznosila je 1.527 eura.

To u praksi znači da prosječan zaposlenik u Zagrebu mjesečno zarađuje 226 eura više od hrvatskog prosjeka. Na nacionalnoj razini prosječna bruto plaća iznosila je 2.139 eura. Zanimljivo je primijetiti da su plaće na razini cijele države u odnosu na veljaču prošle godine rasle neznatno brže nego u metropoli, uz nominalni porast od 7,8 %.

Od minimalca do iznosa o kojima mnogi samo sanjaju

Državni i gradski prosjeci često skrivaju velike ekstreme na tržištu rada, što najbolje pokazuju podaci o najvišim i najnižim primanjima po pojedinim gospodarskim sektorima. Apsolutni rekorderi u Gradu Zagrebu uvjerljivo su zaposleni u djelatnosti proizvodnje osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka. Njima je za veljaču isplaćena najviša prosječna mjesečna neto plaća u iznosu od čak 5.021 euro.

S druge strane ljestvice nalaze se radnici u proizvodnji odjeće čija je prosječna neto plaća iznosila tek 1.023 eura.

Slična situacija preslikava se i na nacionalnoj razini gdje zaposleni u farmaceutskoj industriji u prosjeku zarađuju 4.281 euro neto, dok radnici u proizvodnji odjeće na razini cijele države primaju najmanje, u prosjeku tek 988 eura mjesečno.

Medijalna plaća otkriva stvarno stanje na računima građana

Za mnogo realniju sliku životnog standarda većine građana ekonomisti se radije okreću medijalnoj plaći. Taj statistički pokazatelj dijeli zaposlene na jednake polovice, pri čemu jedna polovina zarađuje manje, a druga polovina više od tog iznosa. Medijalna neto plaća za veljaču 2026. godine u Zagrebu iznosila je 1.450 eura. To jasno pokazuje da većina zaposlenih u metropoli prima plaću koja je za više od 300 eura niža od onog službenog prosjeka kojim se često barata u javnosti. Na razini cijele Hrvatske medijalna neto plaća za isti mjesec iznosila je 1.282 eura.

Skupa svakodnevica unatoč statističkom rastu primanja

Iako službene brojke Državnog zavoda za statistiku i gradskih ureda pokazuju kontinuirani rast prosječnih i medijalnih plaća, stvarni učinak na kućne budžete ovisi isključivo o troškovima svakodnevnog života. Značajan razmak između medijalne i prosječne plaće ukazuje na to da manji broj iznimno visoko plaćenih stručnjaka, poput spomenutih u farmaceutskoj industriji, snažno podiže ukupni statistički prosjek. Unatoč tome što zagrebačka primanja uvjerljivo prednjače pred nacionalnim prosjekom, ogromne razlike unutar samog tržišta rada i dalje definiraju kupovnu moć i financijsku realnost velike većine radnika.