Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), promet od trgovine na malo u Hrvatskoj nastavlja rasti i u rujnu 2025. godine, i to i na mjesečnoj i na godišnjoj razini.

Iako inflacija i rast cijena i dalje opterećuju kućne proračune, podaci pokazuju da građani i dalje troše, što je sada već trideseti mjesec zaredom u kojem bilježimo rast potrošnje u odnosu na isti mjesec prethodne godine.

Rast prodaje i hrane i neprehrambenih proizvoda

U usporedbi s kolovozom 2025., ukupni promet u trgovini na malo porastao je za 1,3 posto, nakon što su podaci sezonski i kalendarski prilagođeni. Drugim riječima, i kad se izuzmu sezonske oscilacije poput turističke potrošnje, promet u trgovinama i dalje ide prema gore.

Zanimljivo je da je porast zabilježen i kod prehrambenih i kod neprehrambenih proizvoda. Prodaja hrane, pića i osnovnih potrepština povećana je za 1,3 posto, dok je prodaja neprehrambenih proizvoda, poput odjeće, kozmetike, tehničke robe i sličnog, skočila čak 3,5 posto. To pokazuje da potrošači, unatoč gospodarskoj neizvjesnosti, i dalje troše i na proizvode koji nisu nužni za svakodnevni život.

Usporedba s prošlom godinom: Potrošnja i dalje snažna

Ako se rujan 2025. usporedi s istim mjesecom prošle godine, promet u trgovini na malo porastao je za 3,1 posto. Pritom je promet od prodaje hrane, pića i duhanskih proizvoda veći za 1,9 posto, dok su neprehrambeni proizvodi rasli znatno brže, za čak 5 posto.

U prvih devet mjeseci 2025. ukupna prodaja u trgovinama, prilagođena kalendaru, bila je veća za 3,6 posto u odnosu na isto razdoblje 2024. godine. To znači da se trend rasta potrošnje nije zaustavio ni u mjesecima kad su mnoge europske zemlje bilježile usporavanje gospodarske aktivnosti.

Najveći rast bilježe trgovine hranom i ljekarne

Najveći doprinos ukupnom rastu prometa imale su nespecijalizirane trgovine koje pretežno prodaju hranu, piće i duhanske proizvode. Njihov je promet u rujnu porastao za 7,9 posto u odnosu na prošlu godinu, što je najviše utjecalo na ukupni indeks potrošnje.

Ljekarne i trgovine medicinskim, ortopedskim i kozmetičkim proizvodima također bilježe snažan rast, čak 12,2 posto više nego prošle godine. Slijede ostale nespecijalizirane trgovine s neprehrambenim proizvodima koje su ostvarile rast od 11,7 posto. Kada se sve zbroji, ukupan nominalni promet u trgovinama na malo u rujnu bio je čak 6,9 posto veći nego u istom mjesecu 2024.

Što ti podaci znače i zašto su važni?

Pojednostavljeno rečeno, DZS mjeri koliko građani troše u trgovinama, a ti podaci služe kao svojevrsni „termometar“ potrošnje i gospodarske aktivnosti. Kada promet u trgovini raste, to obično znači da potrošači imaju nešto više povjerenja u gospodarstvo i spremniji su trošiti. Suprotno tome, pad prometa često ukazuje na oprez, manju kupovnu moć ili strah od krize.

Rast koji traje već 30 mjeseci zaredom može se tumačiti kao znak stabilnosti domaće potrošnje, iako se ne smije zanemariti ni utjecaj viših cijena koje umjetno „napuhuju“ vrijednost prometa. Ipak, činjenica da realni promet, dakle, očišćen od utjecaja inflacije, i dalje raste, pokazuje da se građani još uvijek ne povlače pred izazovima inflacije i skupog života.