Prema najnovijim podacima Statističkog ureda Slovenije, studeni 2025. godine donio je umjeren, ali stabilan rast primanja zaposlenika, čime se nastavlja trend nominalnog jačanja kupovne moći u susjednoj državi.

Prosječna bruto plaća u Sloveniji za taj je mjesec iznosila 2.591,17 eura, što predstavlja povećanje od 0,7 % u usporedbi s listopadom iste godine. Neto iznos, koji je zaposlenicima zapravo isplaćen na račune, dosegnuo je u prosjeku 1.626,80 eura, bilježeći mjesečni rast od 1 %.

Privatni sektor predvodi rast dok javni sektor bilježi blagi pad

Analiza kretanja primanja po sektorima otkriva zanimljive razlike u dinamici tržišta rada. Glavni pokretač rasta u studenom bio je privatni sektor, gdje je prosječna bruto plaća porasla za 1,6 % u odnosu na prethodni mjesec. S druge strane, u javnom je sektoru zabilježen pad od 0,9 %, dok je unutar samog sektora države taj pad bio nešto blaži i iznosio je 0,2 %.

Kada se pogledaju pojedine djelatnosti, razlike u primanjima ostaju značajne. Najviši iznosi tradicionalno su isplaćeni u sektoru financijskih djelatnosti i osiguranja, gdje je prosječna bruto plaća iznosila 3.518,46 eura, odnosno 2.128,99 eura neto. Nasuprot tome, najniža primanja zabilježena su u ugostiteljstvu, s prosjekom od 1.203,72 eura neto, te u raznovrsnim poslovnim uslugama gdje je prosječni neto iznos bio gotovo identičan.

Što ovi podaci znače za prosječnog građanina?

Kako bismo bolje razumjeli ove brojke, važno je pojasniti što statističari zapravo mjere. Bruto plaća predstavlja ukupni iznos koji poslodavac izdvaja za radnika, uključujući poreze i doprinose koji se plaćaju državi. Neto plaća je onaj dio koji radnik zadržava za sebe nakon što se od bruto iznosa oduzmu doprinosi za socijalnu sigurnost i akontacija poreza na dohodak.

Često se u izvještajima spominju i nominalni te realni rast. Nominalni rast je puko povećanje iznosa u eurima na platnoj listi. Realni rast je, međutim, mnogo važniji jer on uzima u obzir inflaciju, odnosno rast cijena u trgovinama. Ako je realni rast negativan, kao što je slučaj sa slovenskom neto plaćom u odnosu na prošlu godinu kada je zabilježen realni pad od 1,3 %, to znači da usprkos većem broju eura na računu građani zapravo mogu kupiti manje robe i usluga nego prije godinu dana.

Slovenija i dalje vodi ispred Hrvatske

Zanimljivo je promatrati kako se slovenska primanja drže u usporedbi s hrvatskima. U istom razdoblju, odnosno u studenom 2025. godine, prosječna neto plaća u Hrvatskoj iznosila je 1.498 eura. To pokazuje da je prosječni slovenski radnik i dalje u prednosti za otprilike 128,80 eura u odnosu na svog hrvatskog kolegu. Ipak, Hrvatska u istom mjesecu bilježi snažniji mjesečni rast neto plaće od 1,9 %, dok je u Sloveniji on iznosio 1 %.

Podaci Statističkog ureda Slovenije potvrđuju da slovensko gospodarstvo zadržava stabilnu bazu, ali i da pritisak cijena na standard građana nije zanemariv. Iako Slovenija i dalje drži primat u regiji po visini primanja, hrvatsko tržište rada pokazuje veći dinamizam u postotnom rastu, čime se dugogodišnji jaz polako, ali primjetno sužava. Za radnike u obje zemlje, ključno pitanje za 2026. godinu bit će hoće li nominalna povećanja uspjeti nadmašiti troškove života i osigurati stvaran rast životnog standarda.