Prema najnovijim podacima Saveznog statističkog ureda (Destatis), Njemačku je u 2024. godini napustilo gotovo 270 tisuća njemačkih državljana, što je jedan od najviših zabilježenih brojeva od početka vođenja statistike.

Ukupno je te godine u Njemačku doselilo oko 1,694 milijuna ljudi svih nacionalnosti, dok je iseljenje iznosilo oko 1,264 milijuna, što je rezultiralo pozitivnim migracijskim saldom od oko 430 tisuća. No, unutar te statistike Njemački državljani bilježe negativan saldo od preko 87 tisuća, što znači da ih je više otišlo nego što se vratilo.

Najviše iseljenika su mladi ljudi u dobi od 18 do 29 godina, koji čine najveću pojedinačnu skupinu, a dvije trećine svih iseljenika mlađe su od 40 godina. Istovremeno, sve je veći i broj umirovljenika koji se iseljavaju, a oni se rjeđe vraćaju. Glavni razlozi za odlazak iz zemlje su posao i karijera, životni stil te obiteljski i partnerski odnosi. Istraživanja pokazuju da više od tri četvrtine iseljenika ima visoku stručnu spremu, a prosječni neto dohodak nakon iseljenja povećava se za oko 1.100 do 1.200 eura mjesečno. Zbog toga stručnjaci često govore o „cirkulaciji mozgova“, jer mnogi iseljenici s vremenom stječu dodatna znanja i iskustvo te se vraćaju.

Procjenjuje se da u inozemstvu trenutno živi oko 2,6 milijuna Nijemaca, što je otprilike 3% ukupnog stanovništva Njemačke. To zemlju svrstava među vodeće industrijske države s visokim udjelom državljana u inozemstvu.

Što se tiče ukupnog demografskog konteksta, na kraju 2024. godine u Njemačkoj je živjelo skoro 83,6 milijuna stanovnika, što označava vrlo skroman porast od 0,1% u odnosu na godinu ranije, a rast stanovništva u potpunosti je rezultat doseljavanja. Udio starijih građana i dalje raste, a oko 78% stanovništva živi u urbanim područjima.

Na tržištu rada, zaposlenost je u prvoj polovici 2025. stabilna, sa oko 45,8 do 46 milijuna zaposlenih, dok je stopa nezaposlenosti u srpnju iznosila 6,3%, odnosno gotovo tri milijuna nezaposlenih osoba.

Gospodarski izgled Njemačke za 2025. godinu pokazuje stagnaciju, s blagim gospodarskim rastom predviđenim za 2026. i 2027. godinu. Izvoz, koji je dosad bio jedan od glavnih pokretača gospodarstva, blago je pao u prvom polugodištu 2025., a neizvjesnosti poput američkih carina dodatno usporavaju izglede.

Inflacija je u srpnju iznosila 2,0%, dok su preliminarni podaci za kolovoz pokazali blagi rast na 2,2%. Troškovi života, osobito cijene hrane, i dalje su izazov za potrošače.

Na kraju, Njemačka ostaje jedna od vodećih industrijskih i izvoznika zemalja u svijetu, no suočava se s izazovima poput negativnog migracijskog salda među vlastitim državljanima, starenja stanovništva i nepovoljnog vanjskotrgovinskog okruženja. Zato politika usmjerena na privlačenje, zadržavanje i povratak stručnjaka postaje sve važnija za budućnost zemlje.

Ovaj pregled temelji se na podacima Destatisa, istraživanjima o migracijama, demografskim i gospodarskim prognozama za Njemačku u 2024. i 2025. godini.