Više firmi nego lani, ali inspekcije otkrivaju nepravilnosti

U Bosni i Hercegovini, točnije u Federaciji BiH, do kraja srpnja 2025. godine bilo je registrirano nešto više od 134 tisuće aktivnih tvrtki, piše Biznis.ba. To je porast od oko tri i pol tisuće u odnosu na prošlu godinu, pokazuju podaci Porezne uprave FBiH.

Uz rast broja poduzeća, pojačan je i nadzor. Samo u prvih sedam mjeseci provedeno je gotovo četiri tisuće inspekcijskih pregleda, što je čak tisuću više nego godinu ranije.

Rezultat takvih kontrola otkriva neugodne brojke, jer su pronađene stotine objekata bez potrebnih dozvola, više od 600 radnika na crno te preko tisuću tvrtki koje nisu prijavile cjelokupan promet. Kazne za sve nepravilnosti već sada iznose oko 4,2 milijuna konvertibilnih maraka, a gotovo 400 objekata je zapečaćeno.

Pad zaposlenosti u ključnim granama, rast u IT sektoru

Kada je riječ o zaposlenosti, u Federaciji BiH trenutačno radi oko 545 tisuća ljudi, što je pad u odnosu na prethodni mjesec. Najviše radnika izgubljeno je u obrazovanju, tekstilnoj industriji, poljoprivredi, rudarstvu i trgovini na veliko. S druge strane, posao je procvjetao u ugostiteljstvu, maloprodaji, transportu, turizmu i informatičkom sektoru, što jasno prati trend koji se vidi i u Hrvatskoj.

Fiskalizacija u punom zamahu

Porezna uprava bilježi i značajan rast kada je riječ o fiskalnim uređajima. Trenutačno ih je instalirano više od 108 tisuća, a u samo jednome mjesecu zabilježen je promet veći od 6,4 milijarde KM. Najviše fiskalnih blagajni nalazi se u sarajevskoj općini Centar, dok je rekordan promet ostvarila Ilidža. Porezna uprava upozorava poduzetnike da uredno prijavljuju promet, jer kazne i zatvaranja poslovnih prostora postaju sve stroža praksa.

Šira slika

Kada se pogledaju grane koje rastu i one koje padaju, situacija u BiH gotovo je preslikana u odnosu na Hrvatsku. Oba tržišta gube radnu snagu u proizvodnim djelatnostima, dok su turizam i IT sektor najveći dobitnici. Taj trend posljednjih godina oblikuje cijelu regiju, gdje sve veći broj mladih ulazi u digitalne poslove koji omogućuju rad na daljinu.

Velik izazov predstavlja i odlazak ljudi iz BiH u inozemstvo, gdje su plaće znatno više. Ta pojava dodatno slabi sektore poput zdravstva, obrazovanja i poljoprivrede, jer upravo tamo najviše nedostaje stručne radne snage. Hrvatska se već godinama suočava s istim problemom, pa razmjena radne snage između dvije zemlje postaje sve češća.

Turizam u BiH bilježi ozbiljan rast, ponajviše zahvaljujući Sarajevu, Mostaru, ali i prirodnim atrakcijama poput planinskog turizma na Bjelašnici ili olimpijskim stazama na Jahorini. Taj razvoj donosi nova radna mjesta, a Hrvatska, kao turistička velesila, može poslužiti kao ogledni primjer što se događa kada turizam preraste u ključni ekonomski motor.

Bosna i Hercegovina posljednjih godina sve više ulaže u IT industriju. Sve je veći broj start-upova i tvrtki koje usluge nude međunarodnim klijentima, a mnogi stručnjaci rade remote poslove za EU i SAD. To je šansa za cijelu regiju, jer digitalna ekonomija može neutralizirati problem fizičkih granica i male veličine domaćeg tržišta.

Iako bilježi rast fiskalnih uređaja, BiH još uvijek ima visoki udio plaćanja gotovinom. To znači da se veliki dio transakcija i dalje obavlja u kešu, dok su kartična plaćanja i digitalni novčanici u porastu, ali zaostaju za standardima u Hrvatskoj ili Sloveniji. Taj jaz pokazuje da se financijska transformacija odvija, ali sporijim tempom.