Novi izvještaj Europske komisije otkriva da je ekonomski rast zemalja Zapadnog Balkana značajno usporio početkom 2025. godine. Prosječni rast BDP-a pao je na 2,3 posto, u odnosu na 3,3 posto u prethodnom tromjesečju.

Posebno se ističe Crna Gora, koja trenutno bilježi najvišu inflaciju u regiji, dok joj devizne rezerve i fiskalna stabilnost slabe, piše Biznis.ba.

Srbija najviše kočila rast regije

Srbija je zabilježila je najoštriji pad, s 3,3 na svega dva posto rasta proizvodnje. Time je upravo Beograd najviše povukao ukupne rezultate regije prema dolje. Unatoč tome, zemlje poput Albanije, Kosova i Sjeverne Makedonije zadržale su pozitivne stope iznad tri posto, pokazujući nešto veću otpornost.

Potrošnja i plaće: Dvostruki mač

Glavni pokretač rasta i dalje je domaća potražnja. Plaće su i dalje rasle, što je povećalo i potrošnju kućanstava. No veći uvoz u odnosu na izvoz negativno se odrazio na BDP, a priliv stranih direktnih investicija također je oslabio, osobito u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji.

Inflacija na Balkanu ponovno raste

Prosječna inflacija u regiji u prva tri mjeseca 2025. porasla je na 3,7 posto. U drugom kvartalu kretala se od 2,3 posto u Albaniji pa sve do 4,3 posto u Crnoj Gori, što je najveći rast cijena u regiji. Iako jednoznamenkasta, inflacija i dalje stvara ozbiljan pritisak na standard građana i državni proračun.

Stopa nezaposlenosti pala je na povijesno niske razine, iako i dalje viša nego u Europskoj uniji. Ipak, zapošljavanje gotovo da je stalo. U prva tri mjeseca nova radna mjesta rasla su tek po stopi od 0,2 posto, što pokazuje znakove zasićenja tržišta rada.

Gotovo sve zemlje regije, osim Sjeverne Makedonije, bilježe pogoršanje javnih financija. Prihodi rastu, no rashodi rastu još brže. Posebno u Srbiji i na Kosovu država je značajno povećala kapitalna ulaganja, što dodatno opterećuje proračune.

Ekonomija Balkana često je poput vlaka koji jednim kolosijekom ide prema Europskoj uniji, a drugim prema vlastitim strukturnim problemima. Najnoviji podaci samo potvrđuju da je rasta sve manje, dok su pritisci na standard i državne financije sve veći.

Mala i turistički orijentirana ekonomija poput crnogorske dodatno oscilira zbog ovisnosti o turizmu i uvozu. Čim cijene hrane i energenata porastu ili turizam podbaci, inflacija odmah raste, što se sada jasno vidi u podacima.

Za razliku od članica Europske unije koje tek ulaze u fazu postupnog usporavanja, Zapadni Balkan već osjeća snažnije posljedice globalnog hlađenja ekonomije. To znači da bi udar na potrošnju i kredite mogao tek stići.

Još od globalne financijske krize 2008. regija pokazuje veću osjetljivost na vanjske šokove nego stabilnije članice EU-a. Sličan scenarij ponavlja se i sada.

Ako inflacija nastavi rasti, centralne banke u regiji mogle bi biti prisiljene na novo povećanje kamata. To bi poskupjelo kredite za građane i poduzeća, a time i dodatno zakočilo rast. Veći rizik, međutim, nose državne financije, jer većina zemalja Balkana u velikoj mjeri financira javnu potrošnju kreditima.