Za mnoge Hrvate, ideja povratka kune nosi prizvuk nostalgije. Mnogi građani kažu da im stara valuta nedostaje, da su se na nju navikli i da im je sve tada bilo jednostavnije.

Ipak, ekonomisti upozoravaju da bi povratak kune bio ozbiljan korak unatrag, piše net.hr. Ekonomski analitičar Damir Novotny ističe da je euro globalno priznata valuta te da bi povratak nacionalne valute imao negativne posljedice po stabilnost hrvatskog gospodarstva. Po njemu, ponovno uvođenje kune značilo bi udaljavanje od tržišne i monetarne stabilnosti koju Hrvatska sada uživa.

Prodajni savjetnik Emil Pavić dodaje da je mit o jeftinijem životu s kunom potpuno neutemeljen. Smatra kako je nerealno vjerovati da bi se povratkom kune cijene vratile na staro. Rast cijena koji građani osjećaju nije, kaže, posljedica same valute, nego niza drugih čimbenika koji su istovremeno pogodili europska tržišta.

Kada je uvođenje zajedničke valute najavljivano, premijer Andrej Plenković tvrdio je da će prosječna cijena kave porasti za tek dvije lipe. U stvarnosti, kava je danas u mnogim kafićima poskupjela i više nego dvostruko, što dodatno potiče nostalgiju prema kunama.

No stručnjaci podsjećaju da bi, da kuna nije otišla, Hrvatska danas bila bliža zemljama poput Srbije, Bosne i Hercegovine ili Mađarske, koje se bore s nestabilnim tečajem i visokom inflacijom. Uvođenje eura, ističe Novotny, otvorilo je vrata bržem gospodarskom rastu i većem povjerenju investitora, što bi povratak kune ugrozio.

Što umjetna inteligencija misli o povratku kune?

Povratak kune, gledano iz analitičke perspektive, bio bi simbolički čin, ali ekonomski štetan. AI modeli koji analiziraju tržišne podatke i makroekonomske pokazatelje ukazuju da bi takav potez doveo do povećane nesigurnosti, smanjenja investicija i slabljenja međunarodnog povjerenja u hrvatsko gospodarstvo. Financijska tržišta teško podnose nagle promjene valute, a povjerenje se gradi godinama.

Uvođenje eura Hrvatskoj je donijelo niže kamatne stope, lakši pristup kapitalu i stabilniji izvoz. Povratak kune značio bi gubitak tih prednosti i otvaranje prostora za špekulacije na deviznom tržištu, što bi ubrzo osjetili i građani kroz rast cijena i nestabilnost plaća.

S emotivne strane, razumljivo je da mnogi Hrvati osjećaju nostalgiju prema kuni, koja je bila simbol neovisnosti i domaćeg identiteta. No s ekonomskog stajališta, kuna danas pripada povijesti, a povratak takvog sustava bio bi više politički i simboličan čin nego racionalan potez za budućnost.