Most je pokrenuo inicijativu za povratak hrvatske kune kao službene valute.

Miro Bulj, saborski zastupnik Mosta, istaknuo je na društvenim mrežama da bi vraćanje kune bilo ključno za zaštitu nacionalnog identiteta, piše index.hr. U svojoj objavi jasno poručuje građanima da je euro, po njegovom mišljenju, donio negativne posljedice za Hrvatsku, dok političari taj potez prikazuju kao povijesno dostignuće.

Bulj kritizira aktualnu vladu zbog odluke o prelasku na euro, tvrdeći da je time načinjena šteta državnim interesima. Posebno naglašava da su upozorenja o porastu cijena bila opravdana, jer se mnogi građani danas suočavaju s većim troškovima i smanjenom vrijednošću plaća i mirovina. Prema njegovom mišljenju, obećanja o stabilnosti nisu ispunjena, a građani su razočarani zbog osjećaja gubitka i prevare.

U zaključku, Bulj otvoreno kritizira politike koje, kako tvrdi, štete hrvatskoj suverenosti i pogoduju europskim birokratima. Izjavljuje da se ne namjerava povući iz borbe za ekonomske i političke interese zemlje te poziva na promjenu trenutnog stanja. Svoj apel upućuje svim građanima koji se osjećaju zakinutima promjenama izazvanima uvođenjem eura.

Preslika zaslona: Facebook, profil Miro Bulj

Uvođenje eura u Hrvatskoj

Prema podacima Hrvatske narodne banke, učinak uvođenja eura na rast cijena bio je blag i jednokratan, s procjenom do 0,4 postotna boda inflacije početkom 2023. Inflacija u Hrvatskoj tada je bila pod utjecajem i drugih čimbenika, a realne plaće su tijekom 2024. pokazale snažan rast. Stoga tvrdnje o dugoročnom padu vrijednosti plaća i mirovina ne odražavaju statistički potvrđeni razvoj događaja.

Kuna je služila kao službena valuta Republike Hrvatske od 30. svibnja 1994. do kraja 2022. godine, nakon čega je 1. siječnja 2023. euro postao službena valuta zemlje. Proces zamjene kune eurom uključivao je višegodišnje pripreme, uključujući usklađivanje zakonodavstva i financijskog sustava s europskim standardima. Zamjena gotovog novca provodila se tijekom 2023., pri čemu novčanice kune građani mogu zamijeniti bez vremenskog ograničenja, a kovanice do 31. prosinca 2025. Banke su do kraja 2023. sudjelovale u zamjeni, a od 2024. zamjena je dostupna samo u Hrvatskoj narodnoj banci.

Obvezno dvojno iskazivanje cijena, u kunama i eurima, trajalo je od 5. rujna 2022. do 31. prosinca 2023., radi omogućavanja lakše prilagodbe građana i tržišta na novu valutu. Visoka euroiziranost hrvatskog financijskog sustava, osobito depozita i javnog duga denominiranih u eurima, pridonijela je glatkoj tranziciji, iako nema potvrda o postotku transakcija vođenih u eurima prije uvođenja.

Nacionalni nadzor nad uvođenjem eura provodili su Hrvatska narodna banka i država kroz višegodišnju strategiju i zakonsku regulativu, što je uključivalo oblikovanje Nacionalnog vijeća za uvođenje eura te donošenje zakona kojim su uređeni svi važni aspekti prelaska, uključujući konverziju, dvojni optjecaj i praćenje tržišta.