Bugarska kao 21. članica eurozone

Bugarska će 1. siječnja 2026. službeno postati 21. članica eurozone, nakon što su europski čelnici u srpnju 2025. definitivno odobrili zamjenu leva eurom. Odluka je došla poslije višegodišnjih priprema, reformi i uključenja zemlje u Europski tečajni mehanizam II još 2020. Nakon što Bugarska nije uspjela ispuniti sve kriterije za ulazak 2024. godine, europske institucije potvrdile su u lipnju 2025. da su inflacija i javne financije dovoljno stabilni te da su svi formalni uvjeti ispunjeni.

Tečaj po kojem će biti izvršena zamjena je čvrsto definiran: 1 euro vrijedi 1,95583 leva. Euro će, uz političku važnost, donijeti i ekonomske koristi poput jačanja investicijske klime, jeftinijeg kreditiranja i olakšanog poslovanja u europskoj zajednici.

Makroekonomska situacija i očekivanja

Ekonomski kriteriji za pristupanje eurozoni zahtijevali su niz fiskalnih i strukturnih prilagodbi. Prema izvješćima Europske komisije i Europske središnje banke, Bugarska je ispunila kriterije održive inflacije i javnog duga. Inflacija, koja je u lipnju 2025. iznosila 4,4%, očekuje se da će do 2026. pasti na oko 2,1–2,3%, prema predviđanjima analitičara i ekonomskih institucija. Među ključne koristi ulaska u eurozonu stručnjaci ubrajaju veću ekonomsku stabilnost, bolji kreditni rejting i ukidanje valutnog rizika.

Politički otpor: Prosvjedi i pokušaji referenduma

Unatoč službenom optimizmu, bugarsko društvo podijeljeno je oko uvođenja eura. Nacionalističke i proruske stranke, potpomognute građanskim inicijativama, organizirale su niz velikih prosvjeda u Sofiji, posebice u ljeto 2025.. Prosvjednici upozoravaju na gubitak monetarnog suvereniteta, rast cijena i opću nesigurnost oko srednjoročnih posljedica.

Posebno je snažna bila inicijativa za referendum — više od 600.000 građana potpisalo je peticiju kojom su tražili obavezujuće glasanje o budućnosti nacionalne valute. Međutim, bugarski parlament i Ustavni sud su taj zahtjev odbili, obrazlažući da bi referendum bio protuustavan te da su potrebne odluke već potvrđene europskim ugovorima i ranijim odlukama suda.

Javno mnijenje i strahovi

Prema anketama, više od pola Bugara boji se uvođenja eura zbog očekivanog povećanja cijena i gubitka identiteta. Društvenim mrežama šire se dezinformacije i kampanje koje dodatno povećavaju nesigurnost i strah među građanima. Istraživanja pokazuju da su protivnici eura većinom stariji građani i oni skloni političkom euroskepticizmu, dok se mlađa populacija lakše prilagođava promjenama.

Inflacija je bila jedan od glavnih argumenata protivnika brze zamjene leva eurom. Analitički modeli predviđaju da će inflacija u Bugarskoj do 2026. pasti na oko 2,1–2,3%, što je u skladu s europskim konvergencijskim kriterijima. Povijesno gledano, bugarski lev je dugotrajno bio vezan za euro po fiksnom tečaju, što je smanjivalo valutni rizik i stabiliziralo cijene roba i usluga.

Međutim, stručnjaci upozoravaju da će, kao i u drugim državama, postojati kratkoročni inflacijski pritisak zbog psihološkog efekta promjene valute i mogućeg zaokruživanja cijena prema gore. S druge strane, dugoročno se očekuju koristi poput jednostavnije međunarodne trgovine i veće ekonomske otpornosti.

Posebne ranjivosti i upozorenja

Studije sugeriraju da bi eventualne institucionalne slabosti ili neučinkovitosti na tržištu mogle povećati inflacijski učinak kod prebacivanja na euro. Procjene gubitka kupovne moći razlikuju se, ali većina analitičara naglašava da je javni osjećaj prema rastu cijena često snažniji od realnog statističkog rasta, što je vidljivo i iz recentnih iskustava u drugim državama EU.

Paralela s Hrvatskom: Pouke iz hrvatskog iskustva

Hrvatska je euro uvela 1. siječnja 2023., postavši 20. članicom eurozone. Tranzicija je protekla relativno mirno, bez velikih prosvjeda ili otpora, uz snažnu institucionalnu potporu i jasnu medijsku kampanju. Strahovi građana odnosili su se ponajviše na rast cijena i potencijalne teškoće u preračunavanju valuta, ali većina je promjene prihvatila pragmatično i bez većih socijalnih napetosti.

Podaci pokazuju da je odmah nakon uvođenja eura u Hrvatskoj došlo do povećanja cijena od oko 0,4 postotna boda, što je u skladu s iskustvima drugih zemalja eurozone. Međutim, kasnije su cijene u Hrvatskoj nastavile rasti više i dulje nego u većini drugih europskih članica, što su građani osjetili kao posljedicu kroz 2024. i 2025. godinu. Najveća povećanja zabilježena su u uslužnom sektoru i prehrambenim proizvodima, dok su ukupne koristi eura veća ekonomska stabilnost, povećana otpornost na krize te šira međunarodna prepoznatljivost.

Konačno, hrvatsko iskustvo potvrđuje da je strah od inflacije djelomično opravdan, ali i da dugoročne blagodatnosti, osobito u rastu investicija i ekonomskoj stabilnosti, prevladavaju nad početnim izazovima.

Bugarska na prekretnici: Izazovi i šanse

Ulazak Bugarske u eurozonu simbol je europske kohezije, ali i prilika za stvaranje stabilnijeg investicijskog okruženja te jačanje regionalne integracije. Bugarska istovremeno jača svoj položaj unutar Schengena i širi beneficije za globalne građane i poduzetnike, što dodatno povećava atraktivnost zemlje kao poslovne destinacije.

Prilagodba i komunikacija s građanima

Glavni izazov ostat će komunikacija, edukacija i smanjenje strahova građana. Iskustva iz Hrvatske ukazuju na važnost transparentnosti, institucionalne podrške i pravovremenog reagiranja na sve devijacije s cijenama ili tržišnim manipulacijama. Odluka o uvođenju eura dugoročno će obilježiti bugarsku ekonomsku i društvenu budućnost te testirati otpornost i povjerenje države u europsku zajednicu.

Bugarska, nakon godina reformi i političkih previranja, stoji pred ključnim trenutkom: zamijeniti nacionalnu valutu eurom te time učvrstiti svoje mjesto u srcu europske ekonomske i političke integracije. Proces nije bez izazova ni kontroverzi, no povijesna iskustva i europske institucije ukazuju da dugoročne koristi prevladavaju nad početnim rizicima i otporom dijela građana. Bugarska će 2026. definitivno ispisati novu stranicu svoje europske priče.