Bugarska će 1. siječnja 2026. postati 21. članica eurozone, nakon što su čelnici EU-a u Bruxellesu dali zeleno svjetlo toj zemlji za zamjenu leva eurom.

Ovo dolazi nakon što je Bugarska već pokušala uvesti euro 2024., ali tada nije ispunila sve kriterije. Sada su, prema Europskoj komisiji, inflacija i javne financije u Bugarskoj dovoljno stabilne, a očekuje se da će stopa inflacije 2026. pasti na 1,8%.

Unatoč ekonomskim argumentima, uvođenje eura u Bugarskoj izazvalo je snažne prosvjede i otpor dijela građana. Nacionalisti i proruske stranke organizirali su demonstracije, a protivnici eura prikupili su više od 600.000 potpisa za referendum, no bugarski parlament je to odbio. Prema anketama, više od polovice građana protivi se uvođenju eura, uglavnom zbog straha od rasta cijena i gubitka nacionalnog identiteta.

Paralela s Hrvatskom: Kako je prošlo uvođenje eura?

Hrvatska je euro uvela 1. siječnja 2023., postavši 20. članica eurozone. Iako je proces bio logistički zahtjevan, nije izazvao masovne prosvjede kao u Bugarskoj. Građani su izražavali zabrinutost zbog mogućeg rasta cijena i konfuzije oko preračunavanja, ali tranzicija je prošla relativno mirno i uz podršku institucija.

U prvim mjesecima nakon uvođenja eura u Hrvatskoj, cijene su porasle za oko 0,4 postotna boda, što je u skladu s iskustvima drugih zemalja koje su uvodile euro. Međutim, u Hrvatskoj se inflacija zadržala na višoj razini dulje nego u većini drugih članica eurozone, pa su građani i dalje osjećali posljedice uvođenja eura kroz rast cijena i 2024. i 2025. godine. Unatoč tome, stručnjaci ističu da je euro pridonio većoj ekonomskoj stabilnosti, olakšao trgovinu i smanjio valutni rizik.

Bugarska je na putu prema euru suočena s većim otporom građana nego što je to bio slučaj u Hrvatskoj, gdje je tranzicija bila tehnički zahtjevna, ali društveno mirnija. Hrvatska iskustva pokazuju da su strahovi od rasta cijena djelomično opravdani, ali i da koristi od eura poput stabilnosti i lakše trgovine dugoročno prevladavaju.