Vlada Republike Hrvatske uputila je u saborsku proceduru ključne izmjene Zakona o strancima koje donose značajne promjene za inozemnu radnu snagu.

Glavna novost odnosi se na uvođenje obveznog učenja i polaganja ispita iz hrvatskog jezika kao uvjeta za produljenje dozvola za boravak i rad. Kao što prenosi HRT, strani će državljani nakon godine dana boravka u zemlji morati položiti ispit na razini A1.1 kako bi mogli nastaviti svoj radni angažman kod domaćih poslodavaca.

Obveza učenja kao put prema boljoj integraciji

Nova pravila predviđaju da poznavanje osnova jezika više nije stvar izbora već zakonska obveza koja izravno utječe na status radnika. Razina A1.1 predstavlja početni stupanj komunikacije koji obuhvaća osnovne pozdrave, snalaženje u svakodnevnim situacijama poput odlaska liječniku ili u trgovinu te razumijevanje temeljnih uputa na radnom mjestu. Iako se na prvi pogled čini kao administrativna prepreka, stručnjaci ističu kako je ovo nužan korak za kvalitetnije uključivanje stranaca u hrvatsko društvo.

Osim strožih pravila oko jezika, zakon donosi i određene olakšice u vidu jednostavnije promjene poslodavca, čime se želi spriječiti iskorištavanje radnika i osigurati veća fleksibilnost na tržištu rada. U Međimurju, gdje trenutno boravi oko 3700 stranih radnika zaposlenih prvenstveno u metalskoj i prehrambenoj industriji, ovakve su promjene već postale dio svakodnevice.

Iskustva radnika i težina hrvatskog jezika

Za radnike koji dolaze iz dalekih zemalja poput Nepala, prilagodba na europsko radno okruženje i slavenski jezik predstavlja velik izazov. Unatoč tome, motivacija za ostankom je snažna zbog osjetno boljih životnih uvjeta i primanja. Mahato Som Bahadur, radnik iz Nepala, za HRT objašnjava da su ovdje prilike znatno bolje nego u njegovoj domovini te da veća plaća omogućuje izravnu pomoć obitelji. Njegov kolega Mahati Tharu Suraj dijeli slično mišljenje te dodaje da je Hrvatska lijepa i čista zemlja s dobrim ljudima, a poznavanje jezika vidi kao alat za brže uklapanje.

Ipak, proces učenja nije jednostavan. Mahato Devi Ram otvoreno priznaje da hrvatski jezik uči četiri mjeseca i da mu je izuzetno težak. Sličnu priču dijeli i tridesetpetogodišnji Raul Ashish, koji već četiri godine radi kao mesar i svjestan je da je komunikacija ključna za njegovu profesionalnu stabilnost.

Hrvatska se, poput mnogih drugih europskih zemalja, suočava s ozbiljnim demografskim izazovima i kroničnim nedostatkom radne snage u ključnim sektorima. Uvođenje jezičnog standarda A1.1 razuman je kompromis između potreba gospodarstva za novim radnicima i potrebe države da očuva društvenu koheziju. Iako će novi zakon pred strane radnike postaviti dodatni napor, on istovremeno šalje poruku da Hrvatska u njima ne vidi samo privremenu ispomoć, već potencijalne sugrađane čija integracija počinje upravo razumijevanjem jezika zemlje u kojoj grade svoju budućnost. Pravovremena reakcija poslodavaca i korištenje dostupnih subvencija bit će presudni faktori u uspješnoj provedbi ove zakonske reforme.