Prosječan njemački poslodavac u 2025. godini morao je za 1 odrađeni sat izdvojiti 45,00 €.

Taj iznos njemačko tržište rada svrstava znatno iznad europskog prosjeka od 34,90 €, točnije za čak 29 %.

S druge strane, Hrvatska se sa svojih 18,40 € po satu i dalje grčevito drži donjeg doma EU ljestvice. No, ispod te skromne brojke krije se podatak o jednom od najsnažnijih skokova u cijeloj Europskoj uniji.

Njemačka raste ispod EU prosjeka

Podaci njemačkog Saveznog statističkog ureda (Destatis) pokazuju da je radni sat u najvećem europskom gospodarstvu lani poskupio 3,6 %. Usporedbe radi, trošak je u 2024. godini iznosio 43,50 €, da bi u 2025. dosegnuo okruglih 45,00 €.

Zanimljivo je da taj skok ipak blago kaska za prosjekom EU-a, gdje su troškovi rada narasli za 4,1 %. U ovu statistiku nije uključena Belgija zbog nedostupnosti podataka.

Odmah na početku bitno je razjasniti ključnu stvar, spomenute brojke nisu neto iznosi koji radnicima sjedaju na račun. Ovdje govorimo o ukupnom trošku koji poslodavac snosi za jedan odrađeni sat. U tu računicu ulaze bruto zarada, doprinosi poslodavca, porezi na teret poslodavca, troškovi edukacije i drugi izdaci povezani sa zaposlenjem.

Tko plaća više?

Domaćoj javnosti uvijek su najzanimljivije usporedbe sa zemljama u koje Hrvati tradicionalno odlaze raditi. Austrija tako s 46,30 € po satu premašuje čak i Njemačku. Susjedna Slovenija drži solidnu sredinu s 29,70 €, osjetno manje od germanskih divova, ali i dalje daleko iznad Hrvatske.

Naša zemlja sa spomenutih 18,40 € i dalje traži društvo na dnu tablice, iako nismo na samom začelju. Jeftiniji radni sat imaju Litva (17,80 €), Latvija (16,30 €), Mađarska (15,20 €) i Rumunjska (13,60 €), dok Bugarska s 12,00 € drži neslavno zadnje mjesto. Sličnu cjenovnu razinu rada kao mi imaju Grčka (18,20 €), Malta (19,00 €), Poljska (19,10 €) i Portugal (19,40 €).

Europski rekorderi i hrvatsko hvatanje priključka

Najskuplji sat rada u Europskoj uniji u 2025. zabilježen je u Luksemburgu, gdje je iznosio 56,80 €. Slijedile su Danska s 51,70 € i Nizozemska s 47,90 €.

Hrvatska brzo raste

Iako je Hrvatska po iznosu i dalje među jeftinijim tržištima rada, dinamika rasta pokazuje drukčiju sliku. Troškovi rada u Hrvatskoj u 2025. porasli su 11,6 % u odnosu na prethodnu godinu.

To je bio drugi najveći rast u Europskoj uniji. Brže je rasla samo Bugarska s 13,1 %, dok je Poljska bila na 3. mjestu s rastom od 10,5 %.

To znači da Hrvatska postupno smanjuje razliku prema razvijenijim članicama, ali s vrlo niske početne pozicije. Njemački i austrijski sat rada i dalje su više nego 2 puta skuplji od hrvatskog.

Što nam govore ove brojke?

Europsko tržište rada i dalje je snažno podijeljeno. Razlike u cijeni rada jasno pokazuju zašto su troškovi poslovanja u Njemačkoj i Austriji znatno viši nego u Hrvatskoj i dijelu srednje i istočne Europe.

Za radnike ove brojke ne znače izravnu usporedbu plaća, ali pokazuju koliko poslodavca ukupno stoji 1 sat rada u pojedinoj zemlji. To je važan pokazatelj vrijednosti rada u gospodarstvu, ali i ukupnog opterećenja koje nosi zapošljavanje.

Hrvatska se i dalje nalazi među zemljama s nižim troškom rada, no snažan rast pokazuje da se domaće tržište mijenja. Rad postaje skuplji, pritisak na plaće raste, a poslodavci se sve više moraju prilagođavati novim okolnostima. Za radnike je to znak postupnog približavanja razvijenijim članicama EU, ali taj će proces trajati godinama. Razlika prema Njemačkoj, Austriji i sjeveru Europe i dalje je vrlo velika.

*Podaci se temelje na objavi njemačkog Saveznog statističkog ureda Destatis od 29. travnja 2026. i usporedbi troškova rada u EU prema podacima Eurostata.