Cijene su u Hrvatskoj u listopadu bile u prosjeku 4,9 posto više nego godinu prije, prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku.

Energija je poskupjela 20,7 posto, a usluge 7,5 posto. Ekonomist Ivan Žilić s Ekonomskog instituta u Zagrebu objasnio je za N1 zašto Hrvatska i dalje bilježi višu inflaciju od prosjeka eurozone.

Energija poskupljuje diljem eurozone, u Hrvatskoj odskaču i usluge

Kad se cijene mjere na isti način u svim članicama eurozone, listopadska inflacija u Hrvatskoj iznosi 4,4 posto, a prosjek eurozone 4 posto. Žilić kaže da skuplja energija podiže cijene i drugdje u Europi. U Hrvatskoj, dodaje, posebno odskače rast cijena usluga.

Dio objašnjenja Žilić vidi u tome što hrvatsko gospodarstvo raste brže od prosjeka eurozone. 'Ako rastemo brže od svojeg potencijala, cijena toga bit će inflacija', rekao je. Drugim riječima, ako potražnja raste brže nego što tvrtke mogu povećati ponudu, lakše dolazi do poskupljenja.

Što kupcima donose ograničene cijene i javni cjenici

'Ograničenje cijena prehrambenih proizvoda nije borba protiv inflacije', rekao je Žilić. Prema njegovu objašnjenju, ta mjera kupcima olakšava nabavu proizvoda čije su cijene ograničene, ali ne uklanja razloge zbog kojih cijene u gospodarstvu rastu.

Korisnom smatra obveznu objavu cjenika jer su iz tih podataka nastale aplikacije za usporedbu cijena. Ipak, trgovci zbog javnih cjenika nisu izjednačili cijene. Kao primjer naveo je bočicu vode, čija se cijena, ovisno o trgovini i lokaciji, razlikovala od 8 do 10 posto.

Za kupca koji želi uštedjeti korisnije je usporediti cijenu cijele košarice nego tražiti najjeftiniju trgovinu po jednom artiklu. Lanac u kojem je voda povoljnija može biti skuplji za druge proizvode s popisa. Javni cjenici pomažu da se ta razlika vidi prije odlaska u trgovinu, bez obilaska nekoliko poslovnica zbog svake pojedine stavke.